Državna izborna komisija proglasila je konačne rezultate parlamentarnih izbora, nakon nešto više od mjesec dana od njihovog održavanja.

Advokat Veselin Radulović u razgovoru za Portal Analitika navodi da činjenica da su rezultati na jednom biračkom mjestu poništeni i da tu izbori nijesu ponovljeni, može činiti spornom odluku DIK-a da proglasi konačne rezultate izbora. 

„Međutim, Državna izborna komisija utvrđuje konačne rezultate izbora za poslanike u roku od 12 časova od konačnosti ili izvršnosti odluka donešenih po prigovoru ili žalbi. U konkretnom slučaju, Državna izborna komisija je dobila konačne odluke Ustavnog suda po žalbi, pa su uslovi za proglašenje konačnih rezultata bili ispunjeni“, objašnjava Radulović.

Na pitanje kako tumači to što Ustavni sud u analogno istoj stvari odlučuje različito, Radulović se ograđuje, napomenuvši da nije upoznat s detaljima predmeta i obrazloženjem Ustavnog suda.

DIK odbacio i današnji prigovor SDP-a

 „Pravna sigurnost bi svakako bila ugrožena kada bi Ustavni sud u istim situacijama donosio različite odluke“, ističe sagovornik Analitike.

Radulović napominje i da zakon ne propisuje mogućnost izjavljivanja prigovora na konačne rezultate izbora. 

„Na taj način proglašenje rezultata i konstituisanje Skupštine i izbor Vlade bi moglo da se odugovlači dodatno, a to su pojedini subjekti i do sada činili iz ličnih i partijskih interesa“, ukazuje Radulović.

Upitan kakve posljedice i presedane ostavljaju eventualni propusti DIK i Ustavnog suda na buduće konstituente tih organa te da li će se u skorijoj budućnosti ovi, ali i ostali načelni nezavisni organi unutar državnog aparata, osloboditi partijskih okova, Radulović naglašava da svi eventualni propusti u radu državnih organa uvijek imaju negativne posljedice. 

„S obzirom na to da je crnogorsko društvo decenijama uspostavljeno i funkcioniše kao partitokratski sistem u kome partije i njihovi lideri imaju suverenitet, a ne građani Crne Gore, nije realno očekivati da u skorije vrijeme imamo institucije potpuno oslobođene partijskih okova“, kaže Radulović. 

Vujović: Izborni proces pokazao slom institucija…

Prema njegovim riječima, uslovi da se to desi biće stvoreni izmjenom izbornog zakonodavstva koje će uvesti neki od modela otvorenih lista kada će građani, a ne partijski lideri, odlučivati ko će ih predstavljati u Skupštini. 

„Samo takvi predstavnici građana mogu uspostaviti institucije u kojima neće biti partijski kadrovi i uhljebi, već isključivo i samo profesionalci sa integritetom“, zaključuje Radulović.

Podsjetimo, Državna izborna komisija u petak je proglasila konačne rezultate parlamentarnih izbora održanih 11. juna. Time su počeli da teku rokovi za formiranje novog saziva Parlamenta, kao i nove izvršne vlasti.

Naime, u roku od 15 dana od proglašenja konačnih rezultata izbora mora se konstituisati novi saziv Skupštine Crne Gore. Nakon toga, predsjednik države ima rok od 30 dana za konsultacije s predstavnicima političkih partija i predlaganje mandatara.

Mandatar ima rok od 90 dana da sastavi kabinet i dobije većinu (41 glas) u Parlamentu. Ukoliko to ne ispuni u predviđenom roku slijede nam novi izbori.

Izvršni koordinator “GI 21” Rade Bojović je u razgovoru za portal Standard rekao da je Crna Gora od smjene DPS-a upala u crnu političku rupu i da će joj trebati vremena da iz nje izađe. On je konstatovao da su tradicionalni nosioci bivše unionističke i suverenističke politike u očiglednom padu.

STANDARD: Izbori su završeni, dobili smo presjek stanja. PES nije toliko jak koliko se mislilo niti DPS toliko slab. Demokrate slove za sigurnog partnera PES-a kao i manjine. Može li se do stabilne vlade sa ovako podijeljenim kartama?

BOJOVIĆ: Izbori su pokazali tri ključne stvari. Prva se odnosi na delegitimizaciju stranaka što potvrđuje rekordno niska izlaznost birača. Druga je da su, osim PES- a i stranaka manjinskih naroda, svi ostali doživjeli manji ili veći sunovrat. Treća je da će se teško formirati stabilna ili dugoročno održiva vlada imajući u vidu lične i partijske profile i aktuelne odnose unutar dekadentne crnogorske političke klase. Crna Gora je od smjene gnjilog DPS-a upala u crnu političku rupu i trebaće joj vremena da iz nje izađe.

STANDARD: Prosrpske i proruske snage gube snagu jer su, oličeni u koaliciji ZBCG, zastupljeni samo sa njihovim mandatima. Da li je to privid ili stvarno stanje?

BOJOVIĆ: Snage okupljene oko ZBCG su nesumnjivo počele da gube snagu, ali ne treba zaboraviti da su se njihovi birači rasuli na više lista od kojih neke nijesu uspjele preći cenzus, dok se dio njih preselio kod PES-a. Baš kao što su nekadašnji birači DPS-a u značajnoj mjeri osnažili PES. Tako da se može konstatovati da su tradicionalni nosioci bivše unionističke i suverenističke politike u očiglednom padu. Jasno je da kada saberete DPS, NSD i DNP oni zajedno ne prelaze 35% biračkog tijela. Pritom, ovakvi kakvi su ne mogu računati na političku revitalizaciju.

STANDARD: Procesi u posljednje tri godine gurnuli su identitetska pitanja po strani. Partije su ekonomskim temama osvajale političko tržište. Da li to znači da su ataci na crnogorski identitet značajno umanjeni ili je u pitanju mimikrija?

BOJOVIĆ: Ne mislim da su identitetska pitanja gurnuta po strani već su stranke kalkulisale i relativizovale ta pitanja cijeneći da će tako bolje prodati svoju partitokratsku i populističku maglu. Pritom, ekonomska i socijalna pitanja, bez kojih naravno nije moguće govoriti o iole ozbiljnoj državi i pravednom društvu, postavljena su demagoški, neznalački i obmanjivački. Dok, što se tiče crnogorskog identiteta on je očigledno ugrožen i izložen svakodnevnom osporavanju bilo iz Srbije ili od strane unutrašnjih političkih i društvenih grupa i naročito SPC koji su svi zajedno na povocu velikosrpske ili putinovske politike. Dodatno, politika otvorenog ili zakulisnog negiranja crnogorskog nacionalnog i kulturnog identiteta od avgustovskih promjena je bila znatno ojačana sa dvije u međuvremenu zasluženo propale vlade.

STANDARD: Nekoliko puta ste naglašavali značaj reforme DPS-a i odlazak „starih“ kadrova u političku penziju, a posebno lidera Mila Đukanovića. DPS ipak i dalje nije poželjan partner za pregovore o formiranju izvršne vlasti. Šta je potrebno DPS-u da izađe iz negativne percepcije brenda?

BOJOVIĆ: O tome sam više puta govorio posljednjih godina i ne tiče se samo DPS-a već i njegovih tradicionalnih saveznika. Ta partija nema perspektivu ukoliko ne prođe radikalnu transformaciju što uključuje novi naziv, novo rukovodstvo, integrisanje političkih grupa i pojedinaca koji su odavno ili odnedavno oslonjeni na nju, dubinsku reformatorsku politiku i jasnu osudu sopstvenih promašaja i lutanja. I naravno, javnost mora da se nedvosmisleno uvjeri da Đukanović, neomiljeni kadrovi i neformalni stranački pokrovitelji nijesu i dalje ti koji iza kulisa upravljaju strankom i njenim vođstvom.

STANDARD: Zašto GI 21 maj nije učestvovao na izborima, je li bilo razmišljanja u tom pravcu?

BOJOVIĆ: GI „21.maj“ je prije svega građanski, proevropski i nadstranački pokret koji u svom fokusu ima afirmaciju i zaštitu vrijednosti oko kojih smo se okupili, što uključuje i javno zalaganje za odgovoran, prosvijećen i demokratski odnos prema važnim državnim i društvenim pitanjima. Nijesmo stranka i samim tim naš aktivizam nije vezan za političke izbore i bitku za vlast. Međutim, kao građani koji o strankama imaju loše mišljenje i koji su naravno svjesni značaja praktične politike ne bježimo ni od toga da budemo samostalni akteri na nekim od budućih izbora. Ali, uspješno učešće na izborima a ne samo borba za cenzus, ukoliko ne želite da to bude jednokratna avantura ili javni egzibicionizam, zahtijevaju ozbiljne materijalne resurse i snažnu predizbornu organizacionu mrežu. Znači, izbori su veoma važni i ne trebaju da budu samo monopol stranaka ali građanske liste mogu ostvariti zapažen rezultat samo ako je to združena akcija društvenih aktivista i slobodnih preduzetnika kojima je jednako stalo do pravedne države, ekonomskog napretka i otvorenog društva.

STANDARD: Kako komentarišete to što je SDP ostao van parlamenta, kolika je to, osim za partiju, šteta za CG?

BOJOVIĆ: Kao osnivaču te partije žao mi je što nijesu ostali parlamentarna stranka i jasno je da aktuelna crnogorska politika neće biti bolja bez SDP-a. Međutim, SDP je platio ceh svojoj nekonzistentnoj i nerijetko kalkulantskoj politici u posljednjih par godina i moraće se suočiti sa sopstvenim likom u ogledalu ukoliko želi reanimaciju socijaldemokratske ideje. Vrijeme je da razmisle o ponudi programski istim partijama (DPS i SD) koja bi podrazumijevala jedinstvenu transformaciju kroz integrisanje u modernu, snažnu i zajedničku socijaldemokratsku stranku.

Izvor: Standard