Smatraju da ćutanje parlamenta predstavlja kršenje osnovnih pravnih principa, te da procedura izbora sudija često više zavisi od političkih preferencija nego od stručnosti, što, kako navode, govori da je država formalno pravna, ali suštinski politizovana.
Iako je predsjednik Jakov Milatović predložio dva kandidata za sudije Ustavnog suda, Skupština već mjesecima ne zakazuje sjednicu na kojoj bi se poslanici o njima izjasnili. Na problem je dodatno upozorila i predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko, koja je apelovala da se Ustavni sud kompletira najkasnije do juna, prije ulaska Crne Gore u izbornu godinu.
Da je kompletiranje najviše sudske instance opšti interes i da nema razloga da se ne izaberu kandidati koje je predložio Milatović, kazala je našem radiju pravna savjetnica u Akciji za ljudska prava Amra Bajrović.
„Višemjesečno odlaganje izbora sudija Ustavnog suda pokazuje nedostatak političke volje i svijesti o prioritetima. Nema opravdanog razloga da se ne izaberu kandidati koje je predložio predsjednik, a njihov izbor je u opštem interesu. Sa trenutnih šest od sedam sudija, od kojih jedna sutkinja funkciju obavlja neustavno, postoji realna opasnost da važne odluke ne budu donijete zbog podjele glasova tri prema tri. To ugrožava pravnu sigurnost i povjerenje u instituciju koja treba da štiti Ustavom zagarantovana prava“, kaže Bajrović.
I advokat Saša Vujović upozorava da rad Ustavnog suda bez svih sedam sudija narušava načelo zakonitosti i pravo građana na obrazložene odluke.
„U takvoj situaciji, prije svega je narušeno načelo zakonitosti rada. Takođe, zbog situacije da parni broj sudija može blokirati donošenje odluke suda, prekršeno je i pravo građana na obrazloženu sudsku odluku koja se nekad ne može donijeti, kao što je sad bila situacija kada se razmatrala zakonitost ugovora između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata“, kaže Vujović.
Smatra da time što se ne izjašnjava o kandidatima koje je predložio predsjednik, parlament krši najosnovnije pravne principe.
„Vjerojatno ispred same izbora ili pred odluku nakon pritiska Evropske unije će vjerojatno izabrati tog nedostajućeg sudiju, ali to govori da je ta procedura izbora sudije Ustavnog suda dosta drukčija od onih kriterijuma koje obrazlaže Zakon o Ustavnom sudu, već se na osnovu nekih preferencija druge vrste, a ne samo stručnih i pravnih, donosi odluka o tome tko će biti sudija, što sve govori da naša država je samo formalno pravna, a suštinski politizovana“, ocijenio je Vujović.
Bajrović podsjeća i da je Evropska komisija više puta kritikovala sporost u obnavljanju kadra Ustavnog suda.
„Stoga je neophodno da Skupština u najkraćem roku održi sjednicu, izabere oba predložena kandidata i to je u interesu građana i posebno evropskih integracija“, poručila je Bajrović.
Na pitanje kada će parlament uvrstiti na dnevni red i zakazati raspravu o predlozima predsjednika države za izbor sudija Ustavnog suda iz zakonodavnog doma nismo dobili odgiovor.
