„To je jedna strana priče, a druga strana priče da je taj sistem izdavanja radnih dozvola na način koji radi vlada Crne Gore prilično zastario. Mi u Hrvatskoj i Sloveniji imamo to pametno, smart izdavanje radnih dozvola, gdje Hrvatska i Slovenija kao države, pitaju privrednu komoru koja su to zanimanja, koja fale i na osnovu toga određuju broj kvota na tromjesečnom. šestomjesečnom ili 12omjesečnom nivou“, kazao je Zečević.
Zečević ističe da se Crna Gora već sada suočava sa ozbiljnim demografskim problemima, koji će biti još izraženiji približavanjem Evropskoj uniji.
„Taj uvoz radne snage se odvija iz egzotičnih država – Nepal, Bangladeš itd i to je karakteristika svih zemalja regiona. Kako se budemo primicali EU situacija će biti sve gora i gora jer će naša mlada i najsposobnija radna snaga da ide u EU, a mi ćemo nedostajuću radnu snagu i dalje morati da uvozimo iz tih egzotičnih zemalja, naveo je Zečević.
Sa druge strane, iz sektora turizma poručuju da posla ima, ali da domaća radna snaga sve rjeđe bira tu djelatnost.
„U zadnjih par godina imamo da dosta ljudi možda se zapošljava u državnom sektoru, da im je puno lakše, da neki ne moraju baš često da dolaze na posao, ali ja mislim vrijedni ljudi, i ambiciozni ljudi koji su završili fakultete, mislim da ne bi trebalo puno da razmišljaju, jer CG je turistička zemlja“, kazao je potpredsjednik odbora za turizam i ugostiteljstvo Luka Bulatović.
Iako su zarade u turizmu i ugostiteljstvu, prema riječima Bulatovića, među najvišima u zemlji, problem vidi u nedovoljnom ulaganju u dugoročno zapošljavanje domaćih radnika.
„Mislim da tu sinhronizacija državne uprave, privrede treba da nađe novu šansu. Da sjednu za sto i da pokušaju da zajednički dođu do rješenja. Mislim da se ne ulaže dovoljno, da trenutno privreda to ne može sama, moraju da stanu institucije i u naše obrazovanje da se pokrenu neke stvari“, kazao je Bulatović.
Bez reforme sistema zapošljavanja, boljeg planiranja i većih ulaganja u domaću radnu snagu, Crna Gora će, upozoravaju sagovornici, sve više zavisiti od uvoza radnika, dok domaći kadar odlazi u potrazi za sigurnijim i lakšim poslovima.
