Prema izvještaju Ministarstva finansija, prosječan broj zaposlenih na početku tekuće godine veći je za 4,5 posto u odnosu na isti period 2025. godine i iznosi preko 271 hiljadu. Prihodi budžeta za prva dva mjeseca 2026. iznosili su preko 354 miliona eura, što je za 19,5 miliona više u odnosu na isti period lani. Ove brojke, prema ocjeni ekonomskog analitičara Predraga Zečevića, svjedoče da crnogorska ekonomija ima jako dobre finansijske parametre.
„Imamo jako nisku inflaciju, koja je na nivou ispod EU. Tekuća potrošnja se ne finansira zaduživanjem, već iz tekućih prihoda i imamo stabilne makroekonomske pokazatelje i finansije“, kazao nam je Zečević.
Prosječna neto zarada u januaru i februaru iznosila je 1.026 eura, što je 2,3 odsto više. Prosječna penzija takođe bilježi rast na početku ove godine – u februaru je iznosila 557 eura. U istom periodu prihodi budžeta su za skoro 6 procenata veći u odnosu na isti period prošle godine, te bilježi bolje ostvarenje kada je u pitanju deficit od očekivanog.
Ovakvi trendovi, vjeruje Zečević, mogu dovesti do boljeg standarda građana, naročito kada je u pitanju povećanje zarada i penzija.
„Država na vrijeme finansira sve svoje obaveze bez dodatnog zaduživanja, nema čak ni emitovanja onih čuvenih zapisa kratkoročnih. Rekao bih da je finansijska situacija stabilna i svi jedva čekamo neke krupnije investicije, koje će dodatno pogurati crnogorsku ekonomiju, koja do sada ima jako dobre finansijske parametre“, naglašava Zečević.
S druge strane, neto priliv direktnih stranih investicija pao je za više od 30 odsto, dok je izvoz robe pao za gotovo 21 procenat. U strukturi stranih investicija primjetan je rast ulaganja u kompanije i banke, dok ulaganja u nekretnine bilježi pad. Najveći strani investitori u Crnoj Gori tokom prva dva mjeseca su bili Turska, Srbija, SAD i Njemačka. Zečević smatra da država tek stvara pretpostavke za velike investicije. Prvi projekat koji očekuje Crnu Goru je izgradnja druge dionice auto puta vrijedna 700 miliona eura.
„Imamo najavu velikih investicija u energetskom sektoru, gdje arapski gigant planira da uloži čak tri milijarde eura u nove izvore energije – baterijska postrojenja, gradnju solarnih elektrana, čak možda i u veliku hidroelektranu. Francuski EDF je otvoreno izrazio interesovanje da sagradi hidroelektranu Kruševo. Onda imamo brojne najave obilaznica. Rekordan kapitalni budžet je blizu 300 miliona eura“, ističe Zečević.
Iako globalna ekonomska kretanja utiču na investicije i trgovinu, finnsijski sektor u Crnoj Gori ostaje stabilan, uz rast depozita i opad kamatnih stopa. Ekonomisti ocjenjuju da će dalji tok godine uvelikoj mjeri zavisiti od turističke sezone i sposobnosti države da privuče nove investicije.
