Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke valute prema šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je 1,5 odsto na 99,27 poena.
Pritom je kurs dolara prema euru skočio 1,4 odsto, pa je vrijednost eura pala na 1,1625 USD, blizu najnižeg nivoa u posljednjih pet sedmica.
Dolar je ojačao i prema japanskoj valuti, 1,3 odsto, pa je njegov kurs dostigao 158,75 jena (JPY), prenosi Hrportfolio.
Jačanje dolara posljedica je rasta inflacije u SAD-u. Ove sedmice objavljeno je da su potrošačke cijene u aprilu porasle 0,6 odsto na mjesečnom, a 3,8 odsto na godišnjem nivou. To je viša inflacija nego što su analitičari očekivali i najveća od maja 2023. godine.
Proizvođačke cijene su, takođe, u aprilu porasle 1,4 odsto, što je njihov najveći mjesečni rast u posljednje četiri godine.
Zbog rasta inflacije i visokih cijena energenata, sve je jasnije da američka centralna banka neće nastaviti ciklus smanjenja kamatnih stopa ove godine.
Prije napada SAD-a i Izraela na Iran, procjenjivalo se da bi Federalne rezerve (Fed) ove godine mogle dva puta smanjiti kamatne stope. Međutim, kako je kriza na Bliskom istoku izazvala snažan rast cijena nafte, na tržištu se sada čak spekuliše da bi Fed krajem godine mogao povećati kamatne stope ukoliko inflacija nastavi da raste.
Procjenjuje se da postoji gotovo 50 odsto vjerovatnoće da će Fed u decembru povećati kamate 0,25 procentnih poena.
Da li će se to dogoditi zavisi prije svega od krize na Bliskom istoku i cijena nafte.
Međutim, mirovni pregovori između SAD-a i Irana su zastali, pa je Hormuški moreuz, ključni prolaz za izvoz nafte sa Bliskog istoka, i dalje blokiran, što održava cijene „crnog zlata” na visokim nivoima.
Zbog toga je sve izvjesnije da bi i ostale najveće centralne banke u svijetu, uključujući evropsku i japansku, mogle povećati kamatne stope ove godine.
