Prema podacima Fonda za zdravstveno osiguranje, od početka 2025. godine otvoreno je ukupno oko 53 hiljade bolovanja – koje je koristilo više od 17 hiljada korisnika.
„Što se tiče dužine bolovanja ona se znatno smanjuje , naročito u posljednje dvije godine, jer je primjena novog pravilnika dala rezultata, što se odrazilo i na broj predmeta na komisijama i na broj osiguranika koji prisustvuju sjednicama prvostepene ljekarske komisije Fonda, a koji je u drastičnom padu, u odnosu na prije par godina. Izdaci za refundaciju bolovanja – od 01.01. do 31.12.2025. godine iznose 10,6 miliona eura, dok je izgubljeno 1.257.636 radnih dana“, kazali su iz FZO.
Kako bolovanja utiču na organizaciju rada i troškove, najbolje se vidi u gradskim preduzećima. U Čistoći, tokom januara, na bolovanju je bilo 111 zaposlenih – 16 odsto od ukupnog broja radnika, što je, kako kažu, uobičajen mjesečni prosjek.
„Kada govorimo o većem broju zaposlenih koji su na bolovanju tada je neophodno i angažovanje novih zaposlenih ili angažovanje zaposlenih mimo radnog vremena, odnosno prekovremeni rad što preedstavlja dodatno finansijsko opterećenje za ovo društvo“, istakla je Senada Mulešković iz GP „Čistoća“.
Iz Fonda ističu da se kontrole sprovode na zahtjev poslodavaca, ali bez sistemske kontrole rada ljekara koji propisuju bolovanje nije moguće sa sigurnošću utvrditi eventualne zloupotrebe. Takođe, zakonom o obaveznom zdravstvenom osiguranju, kako se navodi, nije propisano posebno kažnjavanje osiguranika u slučaju zloupotrebe bolovanja.
„Zakon predviđa sankcije za zdravstvene radnike koji učestvuju u nepravilnostima prilikom utvrđivanja privremene spriječenosti za rad. Novčanom kaznom se kažnjava izabrani tim, izabrani doktor ili nadležna komisija ukoliko utvrde privremenu spriječenost za rad na način koji nije u skladu sa zakonom. Takođe, propisano je da će se ta fizička lica kazniti novčano od 500 do 2.000 eura ukoliko se utvrdi da je učestvovalo u navedenim nepravilnostima“, poručili su iz Fonda.
Prema riječima Senade Mulešković, bolovanje je zakonom zagarantovano pravo zaposlenih i poslodavac ne može uticati na to da li će se isto koristiti u većem ili manjem obimu, niti osporavati korišćenje istog.
„Kada govorimo o tim situacijama tu je neophodna saradnja sa nadležnim zdravstvenim institucijama koji u slučajevima ukoliko postoji sumnja zloupotrebe bolovanja svakako koristimo“, zaključuje Mulešković.
A rješenje eventualnih problema, poručuju nadležni, leži u reformi sistema i efikasnijoj zdravstvenoj zaštiti.
