Iako Crna Gora godinama gradi zakonodavni okvir u oblasti rodne ravnopravnosti i prati evropske standarde, podaci pokazuju da je stvarnost i dalje daleko od potpune jednakosti. Indeks rodne ravnopravnosti iznosi oko 59,3, što je značajno ispod prosjeka Evropske unije .
Žene čine većinu među visokoobrazovanima, ali i dalje nijesu proporcionalno zastupljene na pozicijama moći. U parlamentu ih je oko 28%, dok ih je u Vladi tek oko 16% . Istovremeno, žene čine svega 44% zaposlenih, uz izražen rodni jaz u zaradama i napredovanju.
Poseban izazov ostaje upravo oblast odlučivanja- segment u kojem, prema dostupnim analizama, žene imaju najmanji nivo ravnopravnosti u odnosu na muškarce.
Uprkos napretku i strateškim dokumentima, stručnjaci upozoravaju da ključni problem ostaje jaz između zakona i njihove primjene, ali i snažni društveni obrasci koji i dalje utiču na percepciju ženskog liderstva.
U današnjem “Pulsu” o ovim temama govore: Nađa Laković, poslanica u Skupštini CG, Milica Pajović, šefica Biroa za odnose sa javnošću u Ministarstvu javne uprave i Jelena Marković, predsjednica NVO Crnogorski forum.
Da li žene u Crnoj Gori imaju stvarnu moć ili su i dalje na marginama odlučivanja?
Da li zakoni donose promjene ili je društvo i dalje najveća prepreka?
