U Kliničkom centru Crne Gore uvodi se nova mjera kontrole – obavezno fotografisanje zaposlenih pri svakom ulasku i izlasku iz ustanove. Iz Sindikata slobodnih radnika upozoravaju da je riječ o zadiranju u privatnost i prikupljanju biometrijskih podataka, uz moguće kršenje Zakona o zaštiti podataka o ličnosti.
„To se radi zbog doktora koji nisu radili prekovremeni dopunski rad nego su ga odrađivali u toku svog radnog vremena. A onda kada su trebali da dođu zbog čega su plaćeni, nisu dolazili. Poenta u svemu je, da, želimo kontrolu, ali postoje načini te kontrole“, kazao je sekretar Sindikata slobodnih radnika KCCG Slobodan Brajović.
Samo dvije ekipe Hitne medicinske pomoći pokrivaju oko 200.000 stanovnika, što, prema ocjeni Brajovića, nije ni približno dovoljno za adekvatno funkcionisanje sistema.
„Kako im je promaklo da u granskom kolektivnom ugovoru vozača hitne medicinske pomoći tretiraju kao nemedicinskog radnika, kako? I on nije imao povećanje. A u Zakonu o hitnoj medicinskoj pomoći po članu 10 piše da ekipu hitne medicinske pomoći rade tehničari i vozač koji je medicinski tehničar“, kaže Brajović.
Dugotrajan stres i zahtjevni uslovi rada, dodaje Brajović, ostavljaju ozbiljne posljedice po njihovo zdravlje.
„Svakih mjesec dana ili 15 dana čujemo ili da nam je neko od kolega preminuo ili da nam je obolio od raznih bolesti. Maligniteta imate koliko hoćete“, zaključio je on.
U Zavodu za hitnu medicinsku pomoć trenutno radi 125 ljekara, među kojima je 25 specijalista, dok se osam doktora nalazi na specijalizaciji. U Kliničkom centru Crne Gore zaposleno je oko tri hiljade ljudi, a u ukupnom zdravstvenom sistemu države više od 10 hiljada radnika. Pored tih brojki, Sindikat upozorava da su kapaciteti nedovoljni, a zarade pogotovo nemedicinskog i kadra – ostaju ozbiljan izazov.