“Rezultat koji dobijamo kada pogledamo stanje po oblastima govori mnogo više od ukupnog broja. U zaštiti od zločina i govora mržnje Crna Gora postiže maksimalan skor (3/3), a u nediskriminaciji gotovo potpun (7/8). Ipak, budući da indeks prati isključivo zakonodavni okvir a ne i njegovu primjenu, ovi rezultati ne odražavaju stvarno stanje na terenu, gdje trans osobe i dalje svakodnevno nailaze na diskriminaciju i nasilje uprkos postojećim zakonskim mehanizmima zaštite. A upravo u oblastima koje direktno određuju kvalitet svakodnevnog života trans osoba, rezultati su zabrinjavajući: pravno prepoznavanje rodnog identiteta ispunjava tek 5 od 14 kriterijuma, zdravstvo i porodica 0 od 2. Trans osobe i dalje nemaju adekvatan pristup zdravstvenoj zaštiti, porodičnim pravima, niti dokumentima koji odražavaju ko su”, navodi Asocijacija Spektra.
Ovaj nalaz, ističu, ne iznenađuje organizacije civilnog društva koje godinama prate ovu oblast, ali zahtijeva da se jasno imenuje ono što stoji iza njega.
“Nespremnost vladajuće većine da se zauzme za ljudska prava jasno se odgleda u tome da Zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja, predviđen Programom pristupanja Crne Gore EU za 2026. godinu, već treću godinu zaredom nailazi na prepreke pri usvajanju. Zbog toga Crna Gora je jedna od samo 9 država čije je pravno prepoznavanje rodnog identiteta uslovljeno sterilizacijom”, dodaje Asocijacija Spektra.
Prema njihovim riječima, TGEU izvještaj dokumentuje Evropu podijeljenu na one koji u godinama rastućih antirodnih pritisaka, čiji je jedan od ključnih pokretača koordinisana politika ruskog uticaja na susjedne države, ipak nalaze način da napreduju, i one koji taj pritisak koriste kao izgovor za stagnaciju ili korak unazad.
“Unapređivanjem zakonodavnog okvira Albanija, Češka i Španija stoje na jednoj strani, Bjelorusija i Slovačka na drugoj. Crna Gora, sa zakonom o samoodređenju koji čeka u fioci, još uvijek bira gdje će stati. Sve glasniji narativi koji dovode u pitanje rodnu ravnopravnost, reproduktivna prava i ljudska prava uopšte ne javljaju se u vakuumu, već se razvijaju upravo unutar prostora koji nastaje kada vladajuće većine odbijaju da se jasno opredijele. Oba izvještaja, i TGEU i ILGA-Europe koji je objavljen istog dana i koji Crnu Goru svrstava na 18. mjesto od 49 evropskih zemalja s napretkom od svega jednog mjesta, potvrđuju isti zaključak: Crna Gora ima zakonodavni okvir, ima EU obavezu i ima istoriju koja je bila primjer regiona. Glavno pitanje je na čijoj su strani naši donosioci odluka i hoće li to pokazati dok još ima prostora da se to pitanje postavi kao izbor, a ne kao odgovor na štetu koja je već nastala”, dodaje Asocijacija Spektra.
Zato ponovo pozivaju Vladu i poslanice i poslanike da usvoje zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja u roku predviđenom Programom pristupanja i da tim činom jasno potvrde na kojoj strani demokratske Evrope Crna Gora stoji.
