Konferencija je okupila predstavnike institucija, akademske zajednice, privrede i stručnjake iz oblasti građevinarstva, digitalizacije i standardizacije, sa ciljem jačanja dijaloga o digitalnoj transformaciji građevinskog sektora kroz primjenu međunarodnih ICT i BIM standarda.
Otvarajući konferenciju, direktor Instituta za standardizaciju Crne Gore Zoran Glomazić istakao je da standardi predstavljaju ključni temelj sigurnosti, interoperabilnosti i održivog razvoja, naglašavajući da BIM metodologija podrazumijeva organizacionu transformaciju procesa planiranja, projektovanja, izvođenja i upravljanja građevinskim projektima.
Poseban fokus konferencije bio je usmjeren na BIM standarde, upravljanje informacijama (Information Management), digitalizaciju građevinske industrije i praktične smjernice za implementaciju evropskih i međunarodnih standarda u Crnoj Gori.
Učesnici konferencije imali su priliku da čuju iskustva međunarodnih i domaćih eksperata, kao i primjere dobre prakse iz oblasti BIM-a, standardizacije i digitalne transformacije građevinskog sektora. Svoja znanja i iskustva predstavili su dr Marzia Bolpagni, gđa Marina Korol, gdin Tahir Mavrić, prof. dr Marina Rakočević sa Građevinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, kao i predstavnici privatnog sektora, dajući značajan doprinos razmjeni stručnih iskustava i promociji savremenih pristupa digitalnoj gradnji.
Prof. dr Marina Rakočević, je kroz svoje izlaganje predstavila aktivnosti Građevinskog fakulteta na unapređenju BIM obrazovanja i razvoja programa učenja (LLL). Govorila je o formiranju BIM laboratorija, razvoju e-learning platformi, hibridnim modelima obrazovanja, edukaciji nastavnog kadra i uključivanju stručnjaka iz prakse u nastavni proces. Naglašeno je i da je Fakultet unaprijedio studijske programe u oblasti standardizacije, zelene gradnje i održivosti, kao i da posjeduje softvere i licence neophodne za BIM edukaciju, uz izazov njihovog kontinuiranog obnavljanja i pune integracije u nastavni proces, na čemu će se intenzivno raditi u narednom periodu.
Moderator konferencije gdin Balša Rakčević, sekretar Odbora udruženja građevinarstva i industrije građevinskih materijala PKCG, istakao je da u Crnoj Gori postoji značajan interes stručne zajednice za BIM i digitalnu transformaciju građevinarstva, ali i potreba za dodatnim edukacijama, standardima i institucionalnom podrškom.
Tokom konferencije naglašena je potreba za snažnijom saradnjom institucija, akademske zajednice i privrede u procesu usklađivanja sa evropskim standardima i savremenim praksama digitalne gradnje.
Konferencija predstavlja nastavak aktivnosti započetih BIM interaktivnom radionicom održanom u aprilu ove godine, a realizovana je uz podršku partnera projekta: Građevinskog fakulteta
Univerziteta Crne Gore, Inženjerske komore Crne Gore, Komora arhitekata i planera Crne Gore i Privredne komore Crne Gore.
Institut za standardizaciju Crne Gore nastaviće aktivnosti usmjerene na promociju i implementaciju ICT i BIM standarda, sa ciljem podrške digitalnoj i održivoj transformaciji građevinskog sektora Crne Gore.
Zaključci:
1. Potrebno je formirati nacionalnu koordinacionu platformu za BIM i digitalnu
transformaciju građevinskog sektora, u kojoj bi bili uključeni predstavnici ministarstava,
lokalnih samouprava, univerziteta, Privredne komore, projektantskih biroa, izvođača i
stručnih organizacija.
2. Neophodno je definisati jasnu nacionalnu BIM strategiju sa faznim planom implementacije
i precizno određenim nadležnostima institucija.
3. Javna uprava mora postati aktivni nosilac procesa kroz postepeno uvođenje BIM zahtjeva
u javne tendere, infrastrukturne projekte i procedure izdavanja dozvola.
4. Agencije za planiranje prostora, na državnom i lokalnom nivou, mogu postati centralni
habovi za prikupljanje, razmjenu i koordinaciju prostornih i infrastrukturnih podataka.
5. Uprava za katastar i državnu imovinu, posebno kroz razvoj katastra podzemnih instalacija,
treba da bude jedan od ključnih nosilaca integracije BIM i GIS sistema.
6. Potrebno je razviti jedinstvene baze podataka i interoperabilne digitalne platforme koje će
omogućiti razmjenu podataka između institucija, projektanata, izvođača i investitora.
7. Univerziteti i obrazovne institucije treba da uključe BIM i GIS u nastavne programe i
razvijaju multidisciplinarne kompetencije budućih inženjera.
8. Neophodno je organizovati kontinuirane obuke za zaposlene u državnoj upravi, lokalnim
samoupravama i privredi kako bi tranzicija bila postepena i održiva.
9. Poseban fokus treba staviti na povezivanje BIM-a i GIS-a radi efikasnijeg upravljanja
prostorom, infrastrukturom, urbanim razvojem i održavanjem objekata.
10. Važno je pokrenuti pilot projekte na državnom i lokalnom nivou kako bi se kroz konkretne
primjere pokazale koristi BIM metodologije i digitalnog upravljanja podacima.
11. Ključ uspjeha neće biti samo u tehnologiji, već u povezivanju institucija, standardizaciji
procesa i stvaranju zajedničkog informacionog sistema građevinskog sektora Crne Gore.
12. Krajnji cilj nije samo digitalizacija pojedinačnih procesa, već stvaranje jedinstvenog,
koordinisanog i pouzdanog ekosistema podataka koji će omogućiti kvalitetnije planiranje,
efikasnije izvođenje i održiv razvoj prostora i infrastrukture.
13. Potrebno je razvijati praktične BIM metode rada i demonstracione procese koji će
omogućiti lakše razumijevanje i postepeno usvajanje digitalnih standarda u svakodnevnoj
praksi.
14. Dugoročna održivost BIM implementacije zahtijeva postepeno usklađivanje regulatornog
okvira i tehničkih procedura sa evropskim BIM i ICT standardima.