Radi se o izvještaju evropskih obavještajnih agencija, a u koji je imao uvid ovaj američki medij.
Kuhari, tjelohranitelji i fotografi koji rade s Putinom također imaju zabranu korištenja javnog prijevoza, navodi se u dosjeu. Posjetioci šefa Kremlja moraju proći dvostruku sigurnosnu provjeru, a oni koji rade blizu njega smiju koristiti samo telefone bez pristupa internetu.
Neke od mjera uvedene su posljednjih mjeseci nakon ubistva visokog generala u decembru, što je izazvalo spor u vrhu ruskog sigurnosnog aparata, stoji u izvještaju. One ukazuju na rastuću zabrinutost unutar Kremlja dok se suočava sa sve većim problemima u zemlji i inostranstvu, uključujući ekonomske poteškoće, sve vidljivije znakove nezadovoljstva i neuspjehe na ratištu u Ukrajini.
Ruski sigurnosni zvaničnici značajno su smanjili broj lokacija koje Putin redovno posjećuje, navodi se u izvještaju. On i njegova porodica prestali su odlaziti u svoje uobičajene rezidencije u moskovskoj regiji i na Valdaju, predsjednikovom izoliranom ljetnikovcu između Sankt Peterburga i glavnog grada.
Ove godine još nije posjetio nijedan vojni objekt, navodi se u izvještaju, uprkos čestim putovanjima tokom 2025. godine. Kako bi zaobišao ta ograničenja, Kremlj u javnost pušta unaprijed snimljene snimke njega, dodaje se.
Od početka invazije na Ukrajinu 2022. godine, Putin također provodi sedmice u unaprijeđenim bunkerima, često u Krasnodaru, priobalnoj regiji uz Crno more, udaljenoj nekoliko sati od Moskve.
Dosje, koji je dostavljen CNN-u i drugim medijima od strane izvora bliskog jednoj evropskoj obavještajnoj agenciji, dolazi u trenutku rastuće percepcije krize oko Kremlja, četiri godine nakon početka brutalnog i neuspješnog rata.
Gubici Rusije, koje zapadne zemlje procjenjuju na oko 30.000 poginulih i ranjenih mjesečno, uz ograničene teritorijalne dobitke na frontu i ponovljene napade ukrajinskih dronova duboko unutar Rusije, doveli su cijenu sukoba do nivoa koji mnogi smatraju neodrživim.
Ekonomski trošak rata sada je očigledan, a prekidi mobilnih mreža koji redovno pogađaju velike gradove izazivaju bijes čak i među proputinovskom buržoazijom, što dodatno pojačava osjećaj da rat počinje pogađati urbanu elitu, koja je do sada uglavnom bila izolirana od posljedica invazije.
Izvještaj pruža rijedak uvid u zabrinutost Moskve zbog pogoršanja unutrašnje sigurnosti. Također iznosi potencijalno neugodne detalje o sukobu unutar ruskog sigurnosnog i vojnog vrha oko toga ko je odgovoran za zaštitu visokih oficira – što je, kako se navodi, potaknulo reviziju Putinovih sigurnosnih protokola i proširenje pojačane zaštite na još 10 visokih komandanata.
Izvještaj navodi da su od početka marta 2026. godine Kremlj i sam Putin zabrinuti zbog mogućeg curenja osjetljivih informacija, kao i rizika od zavjere ili pokušaja državnog udara protiv ruskog predsjednika.
„Posebno je oprezan zbog mogućnosti korištenja dronova za atentat od strane pripadnika ruske političke elite“, navodi se u izvještaju.
Najzanimljiviji zaključak odnosi se na nekadašnjeg Putinovog bliskog saradnika, Sergej Šojgu.
Bivši ministar odbrane, koji je sada sekretar Vijeća sigurnosti, povezuje se s rizikom od državnog udara, jer i dalje ima značajan utjecaj u vrhu vojne komande, navodi se u izvještaju.
Dodaje se da se hapšenje Šojguovog bivšeg zamjenika i bliskog saradnika, Ruslan Calikov, 5. marta smatra kršenjem prešutnih sporazuma o zaštiti među elitama, što slabi Šojgua i povećava vjerovatnoću da bi i sam mogao postati meta pravosudne istrage.
Ruski Istražni komitet saopćio je u martu da je Calikov uhapšen pod optužbama za pronevjeru, pranje novca i mito. Izvještaji o korupciji u vojnom vrhu česti su, ali su se umnožili od početka invazije na Ukrajinu.
Putin je već preživio pokušaj pobune u junu 2023. godine, kada je vođa plaćenika Jevgenij Prigožin predvodio neuspjeli marš na Moskvu.
Putin se počeo izolirati tokom pandemije COVID-19, često sjedeći na kraju dugog stola nasuprot visokim gostima, sve do naredbe o invaziji u februaru 2022. Izvještaji sugeriraju da koristi isti raspored kancelarije na više lokacija iz kojih se putem videolinka obraća kabinetu.
Rijetko se dešava da zapadne obavještajne agencije objavljuju detaljne izvještaje o povjerljivim procjenama neprijateljskih aktera, koji su vjerovatno prikupljeni ljudskim ili elektronskim izvorima, a čije bi otkrivanje moglo ugroziti te izvore.
Ipak, njihovo objavljivanje može odražavati nastojanje evropskih zvaničnika da iskoriste nadu za koju kritičari tvrde da je dugo bila njihova glavna strategija za poraz Rusije u Ukrajini – čekanje njenog unutrašnjeg kolapsa.
