Prema informativnom portalu Aksios, američka Centralna komanda izradila je planove za talas „kratkih i moćnih“ udara sa ciljem pokretanja sa mrtve tačke u pregovorima sa Teheranom, prenosi BBC na srpskom.
BBC je kontaktirao Pentagon i Bijelu kuću tražeći komentar.
Ali potencijalni uticaj odlazi mnogo dalje od cijene goriva.
Stručnjaci kažu da je mehanizam lančana reakcija: kad cijena nafte skoči, posljedice se šire na čitavu svjetsku ekonomiju.
Skok cijene nafte „ima domino efekat ne samo na naftu, već i na naftne derivate, inflaciju i praktično svaki faktor naših svakodnevnih života“, kaže Navin Das, stariji analitičar nafte na platformi za podatke i analitiku Kpler.
„Mogli bismo videti više naslova o pokušajima ponovne deeskalacije“, dodaje on.
1. Nafta postaje skuplja
Ovo je početna tačka.
Cijena sirove nafte raste zbog zabrinutosti oko snabdijevanja, geopolitičkog sukoba ili tržišnih spekulacija.
Cijena Brent sirove nafte je nakratko skočila za skoro sedam odsto na više od 126 dolara po barelu, prije nego što se vratila na oko 116 dolara u evropskom trgovanju.
Cijene su skočile ove nedjelje kad su propali napori za postizanje mira, a Ormuski moreuz ostao praktično zatvoren, dižući cijenu goriva vlasnicima automobila.
Prije nego što je otpočeo američko-izraelski napad na Iran, cijena Brent sirove nafte bila je oko 70 dolara po barelu – ili 80 odsto manja od vrhunca u četvrtak.
Sirova nafta je ključna komponenta u benzinu i dizelu, što znači da se viša maloprodajna cijena osjeća na benzinskim pumpama.
Aktuelni terminski ugovor za Brent za junsku isporuku ističe u 23:00 časova po Griniču u četvrtak, dok je aktivnije trgovani julski ugovor oko 110 dolara po barelu.
Terminski ugovori su sporazumi za kupovinu ili prodaju sredstava po fiksnoj cijeni za neki budući datum.
2. Rast cijene naftnih derivata
Nafta se ne koristi samo za gorivo, već ključno utiče na širok raspon proizvoda.
Kao posljedica toga, viša cijena sirove nafte prenosi se na veće proizvodne troškove u svim industrijama kao što su avionsko gorivo, plastika i ambalaža, baš kao i hemikalije i vještačko đubrivo.
Vlade su upozorile da bi domaćinstva mogla da se suoče sa višim računima za energiju, većom cijenom hrane i avionskih karata kao posljedice sukoba.
Neke avio-kompanije su već počele da dižu cijene karata ili ukidaju rute.
Cijena vještačkog đubriva je već u porastu, što će se na kraju odraziti na višu cijenu hrane.
Suzana Striter, glavna strateškinja za investicionu konsultantsku firmu Velt klab, kaže da bi troškovi mogli ostati povišeni i u sljedećoj godini.
„Pošiljke uree, koja se koristi za đubrivo, blokirane su, a troškovi su skočili u nebesa za farmere širom svijeta koji nisu kupili zalihe unapred“, kaže ona. „Vlada zabrinutost da će ovi troškovi da se odraze na lance snabdijevanja, dižući cijenu svakodnevne robe kasnije ove godine i u sljedećoj godini.“
3. Transport je skuplji
Budući da skoro sve zavisi od transporta – hrana, potrošačka roba i sirovi materijali – viša cijena goriva direktno povećava troškove prevoza.
Kad poskupi prebacivanje robe u svijetu, kompanije obično te troškove prebacuju na potrošače, vršeći dodatni pritisak na maloprodajne cijene.
4. Inflacija raste
Ovi narastajući troškovi akumuliraju se u čitavoj svjetskoj ekonomiji.
Kako energija postaje sve skuplja, kompanije se suočavaju sa većim operativnim troškovima, od vođenja fabrika do grijanja zgrada i prevoza robe.
Cijena hrane takođe skače, zato što zemljoradnja, ambalaža i distribucija zavise od goriva i đubriva povezanih sa naftom.
Svakodnevni proizvodi, od obuće do elektronike, slično postaju skuplji za proizvodnju i isporuku.
Kako se ovaj rast širi u više sektore odjednom, tako pritisci cijena postaju rasprostranjeniji i uporniji.
Kad se ovaj obrazac vremenom nastavi umjesto da bude samo kratkoročni skok, ekonomisti to opisuju kao inflaciju – opšti, neprekinuti rast troškova života.
„Čitav svijet se suočava s ovim, neke zemlje više, neke druge manje“, kaže Andre Perfeito, braziliski ekonomista koji vodi konsultantsku firmu APCE.
„Brazil mnogo pati, na primjer“, dodaje on, ističući da je posljednjih mjeseci inflacija ostala uporno iznad ciljanog raspona centralne banke.
Pošto je dostigla vrhunac iznad pet odsto sredinom 2025. godine, godišnja inflacija Brazila postepeno je popustila, ali je ostala povišena, krećući se oko 4,3 odsto do 4,4 odsto početkom 2026. godine, i dalje blizu gornje granice ciljanog raspona od tri odsto.
Sada se očekuje da godinu okonča na 4,86 odsto, prema najnovijim predviđanjima centralne banke zemlje, zbog sukoba na Bliskom istoku.
Veliki broj drugih zemalja slijedio je sličan obrazac.
5. Kako se odražava na svakodnevni život
Za domaćinstva ovo se na kraju odražava u svakodnevnom životu na mnoštvo načina.
Rastu računi iz samoposluge, putovanje na posao je skuplje i skače cijena režije.
Kako troškovi života rastu, radnici bi mogli da traže povećanje plate da bi to izdržali, što može da izvrši dodatni inflatorni pritisak.
Kao odgovor na to, centralne banke bi mogle da povećaju kamatne stope, da bi dovele inflaciju pod kontrolu, čineći hipoteke i kredite skupljim i obeshrabrujući trošenje i zajmove.
U nekim zemljama, kao što su Pakistan i Bangladeš, vlada je naložila školama da se zatvore kako bi uštedjele gorivo i smanjile troškove.
„Sve ovo stvara prostor za usporavanje, globalu recesiju“, kaže Perfeito.
„Nema mnogo načina da se razmišlja o kratkoročnom rešenju. Ne vjerujem da će Tramp to ublažavati, makar ne za sada“, dodaje on.
U svojim posljednjim Svjetskim ekonomskim izgledima, Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorava da sukob u Iranu rizikuje da izbaci ekonomiju „iz kolosjeka“, sa produženom eskalacijom koja povećava rizik od globalne recesije.
On takođe poziva centralne banke da budu oprezne u vezi sa dizanjem kamatnih stopa u odgovoru na rast inflacije.
Međutim, američki ministar finansija Skot Besent rekao je za BBC njuz da je „malo ekonomskog bola nedjeljama“ opravdano ako smanjuje rizik da Iran izradi nuklearno oružje.
„Manje me brinu kratkoročne prognoze zarad dugoročne bezbjednosti“, rekao je on.
