Na pitanje novinara reskira li Evropa vlastite interese ne upuštajući se u dijalog s Rusijom dok ga Sjedinjene Države vode, Kalas je odgovorila kako trenutno ne vidi znake da je Rusija spremna na smislene razgovore te da ih zato Evropljani ne bi trebali tražiti.
„Ne bismo se trebali ponižavati i biti ti koji mole: ‘Molimo vas, preklinjemo vas, razgovarajte s nama’. Umjesto toga, trebamo ih dovesti u položaj u kojem će s glumljenja pregovora preći na stvarne pregovore“, rekla je Kalas nakon sastanka Nordijsko-baltičke osmorke (NB8).
Najavila je da će se ministri vanjskih poslova EU-a sastati na Kipru kako bi razgovarali o zahtjevima koje će blok postaviti Rusiji u vezi s okončanjem rata protiv Ukrajine.
„Na Kipru planiramo s ministrima vanjskih poslova Evropske unije razgovarati o tome kakvo je naše viđenje i koji su naši zahtjevi prema Rusiji nakon završetka ovog rata. Cilj je osigurati da Rusija više ne predstavlja prijetnju ni jednoj od ovih zemalja ni Evropi u cjelini, jer je to bio problem. Zato se, prije nego što s njima razgovaramo, moramo zaista dogovoriti o čemu želimo razgovarati“, pojasnila je.
Stav suprotan estonskom predsjedniku
Ova izjava dolazi nakon što je estonski predsjednik Alar Karis poručio da bi evropske zemlje već trebale planirati svoje djelovanje za razdoblje nakon završetka ruskog rata protiv Ukrajine, kao i model odnosa s Rusijom, jer bi se to moglo dogoditi brzo i neočekivano.
Karis je takođe iznio mišljenje da je Evropa pogriješila što je propustila priliku za pokretanje mirovnih pregovora s Rusijom na samom početku rata, nakon prvog ključnog uspjeha Ukrajine u odbrani Kijeva.
Zbog tih je izjava estonski predsjednik bio kritikovan od strane dijela tamošnjih političara. Estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahna rekao je da se Karisov stav protivi vanjskoj politici zemlje.