Brod u Haifi zaoštrio odnose
Dolazak broda Panormitis pod panamskom zastavom u Haifu zaoštrio je napetosti između Ukrajine i Izraela. Brod, koji navodno prevozi više od 6200 tona pšenice i 19.000 tona ječma, još nije iskrcan. Međutim, ranije ovog mjeseca dopušten je istovar jedne pošiljke ukradenog ukrajinskog žita.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je Izrael da odbije ruski brod i najavio da će njegova vlada, u koordinaciji s Evropljanima, početi pripremati „relevantne sankcije“ protiv onih koji „pokušavaju profitirati na ovoj zločinačkoj šemi“.
Kijev je ranije od Brisela zatražio da upotrijebi „sve moguće instrumente“, uključujući i agenciju za kontrolu granica Fronteks, kako bi zaustavio globalnu prodaju opljačkanog žita.
Brisel upozorava
„EU je primila na znanje izvještaje da je brodu ruske ‘flote u sjenci’ koji prevozi ukradeno ukrajinsko žito dopušteno pristajanje u luci Haifa u Izraelu, uprkos prethodnim kontaktima Ukrajine s izraelskim vlastima o toj temi“, rekao je portparol Evropske komisije za Euronews.
„Osuđujemo sve radnje koje pomažu finansirati ruske ilegalne ratne napore i zaobići sankcije EU-a te ostajemo spremni ciljati takve radnje uvrštavanjem pojedinaca i entiteta iz trećih zemalja na popis, ako je potrebno“, dodao je portparol, potvrdivši da su se obratili izraelskom Ministarstvu vanjskih poslova.
Izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Sar izjavio je da će Panormitis biti „ispitan“ te da će nacionalne vlasti „postupiti u skladu sa zakonom“.
Narušeni odnosi
Za uvođenje sankcija na nivou EU-a potrebna je jednoglasnost svih 27 država članica. Nekoliko ruskih pojedinaca već je stavljeno na crnu listu zbog zapljene ukrajinskog žita. Unija je 2024. godine pristala uvesti carine na žitne proizvode iz Rusije i Bjelorusije kako bi suzbila trgovinu ukradenom robom.
Međutim, u slučajevima koji uključuju Izrael, jednoglasnost je teško postići zbog oštrih podjela među državama članicama. Ova vijest dolazi u napetom razdoblju za odnose između EU-a i Izraela zbog rata na Bliskom istoku. Izraelska ofanziva u Libanu, trenutno zaustavljena krhkim primirjem, oživjela je raspravu o suspenziji Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Izraela.
Kaznene mjere
Španija, Irska i Slovenija među državama su koje pozivaju na kaznene mjere kao odgovor na smrtonosne napade na libanske gradove. S druge strane, Njemačka i Italija ostaju neodlučne, a njihova bi podrška bila ključna za postizanje kvalifikovane većine potrebne za djelimičnu suspenziju sporazuma.
Nedavni potez Izraela da uvede zakon o smrtnoj kazni usmjeren na Palestince takođe je pokrenuo pitanja o tome pridržava li se zemlja članka 2. sporazuma, koji nameće obavezu poštovanja ljudskih prava. Prošle godine, interna revizija Evropske službe za vanjsko djelovanje (EEAS) utvrdila je da je Izrael prekršio članak 2. sistemskim kršenjima međunarodnog prava u Gazi.
