Iz Ministarstva podsjećaju da je Uprava za zaštitu kulturnih dobara još 2022. godine dala saglasnost na konzervatorski projekat sanacije, restauracije i rekonstrukcije Hajdar pašine džamije.
Međutim, taj projekat nije mogao biti realizovan, jer za planirane radove nije bio dovoljan konzervatorski projekat, već je, u skladu sa Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata, bila neophodna izrada Glavnog projekta. Upravo na inicijativu Mešihata Islamske zajednice, izrađen je Glavni projekat i dostavljen Upravi 2024. godine, čime je započet novi upravni postupak u kojem je Uprava bila dužna da uskladi prethodne akte sa novonastalom pravnom i činjeničnom situacijom.
U tom kontekstu, poništavanje ranije saglasnosti ne može se interpretirati kao čin zabrane, već pravne nužnosti, jer se po tom rješenju nije moglo postupati, niti su se mogli izvoditi radovi.
Istovremeno, Uprava je sprovela ispitni postupak i jasno uputila podnosioca zahtjeva na dalje korake, uključujući i pravo na izjašnjenje, koje je u potpunosti obezbijeđeno u skladu sa Zakonom o upravnom postupku.
Ministarstvo posebno ističe da je u ovom slučaju otvoreno i važno stručno pitanje koje se ne može zanemariti. Naime, nadležnim institucijama obratili su se mještani sa navodima da se ispod postojećih ostataka džamije nalaze slojevi starijeg objekta, kao i potencijalno grobna mjesta, zbog čega takve tvrdnje ne mogu biti predmet pretpostavki ili političkih ocjena, već isključivo sistematskih arheoloških istraživanja. Uprava je, kako se navodi, bila dužna da naloži sprovođenje sveobuhvatnih arheoloških istraživanja kako bi se eventualno utvrdile sve istorijske faze lokaliteta.
Iz Ministarstva podsjećaju da je njihova uloga očuvanje kulturne raznolikosti kroz unapređenje stanja i vrijednosti svih vrsta kulturnih dobara na teritoriji Crne Gore, naglašavajući da se kulturna dobra kao valorizovani dio baštine od opšteg interesa štite u skladu sa zakonom i međunarodnim propisima, bez obzira na vrijeme, mjesto i način stvaranja, porijeklo, vlasništvo ili njihov svjetovni ili vjerski karakter.
„Svaka odluka ovog resora mora biti zasnovana na zakonu i stručnim standardima, a ne na pritiscima ili proizvoljnim tumačenjima“, poručuju iz Ministarstva.
Istovremeno, ističe se da Ministarstvo kroz Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara kontinuirano finansijski podržava projekte Islamske zajednice, uključujući zaštitu vrijedne rukopisne knjige Kur’ana, kao i brojne aktivnosti usmjerene na očuvanje islamske kulturne baštine u Crnoj Gori. U prethodne tri godine, kako navode, sufinansirani su projekti u ukupnoj vrijednosti od 141.300 eura, što, prema njihovim riječima, jasno demantuje tvrdnje o institucionalnoj nebrizi ili selektivnom postupanju.
Ministarstvo naglašava da ostaje otvoreno za saradnju i dijalog sa Islamskom zajednicom, uz uvjerenje da se sva pitanja mogu rješavati u institucionalnom okviru, na način koji će omogućiti i obnovu i očuvanje punog istorijskog integriteta ovog kulturnog dobra.
„Insistiranje na poštovanju zakona i struke je jedini garant da će kulturna baština, u svoj svojoj složenosti, biti sačuvana za buduće generacije“, navodi se u saopštenju.
Takođe, iz Ministarstva poručuju da je važno da se u javnom prostoru sa posebnom odgovornošću pristupa temama koje se tiču kulturne baštine, istorijskog nasljeđa i međuvjerskih odnosa, upozoravajući da se složeni pravni i stručni postupci, poput slučaja džamije u Radulićima, ne mogu svoditi na pojednostavljene interpretacije koje ih predstavljaju kao pitanje odnosa prema jednoj vjerskoj zajednici.
Takav narativ, kako ističu, u kojem se administrativni i stručni procesi predstavljaju kao oblik institucionalne nepravde ili diskriminacije, neminovno proizvodi nepovjerenje i može doprinijeti produbljivanju društvenih podjela, umjesto da otvara prostor za dijalog i zajedničko rješavanje pitanja.
Ministarstvo kulture i medija, kako zaključuju, ostaje čvrsto opredijeljeno da sva otvorena pitanja rješava kroz institucije, utemeljeno na zakonu i struci, uvjereno da je to jedini put koji vodi očuvanju kulturne baštine i jačanju međuvjerskog povjerenja u Crnoj Gori.
U okviru Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara, Islamska zajednica dobila je sredstva za sufinansiranje više projekata.
Za 2023. godinu opredijeljeno je ukupno 75.300 eura, i to za izradu projekta i sanaciju Redžepagića džamije i njenog harema u Plavu u iznosu od 49.000 eura, izradu konzervatorskog projekta, sprovođenje mjera zaštite i izradu replike, odnosno kopije Kur’ana Husein paše Boljanića u iznosu od 21.000 eura, kao i podršku projektu „IOS aplikacija islamski objekti u Crnoj Gori“ autora Muharema Demirovića u iznosu od 5.300 eura.
Za 2024. godinu opredijeljeno je ukupno 31.000 eura, i to za izradu konzervatorskog projekta tepiha iz Husein pašine džamije u iznosu od 6.000 eura i drugu fazu sanacije Redžepagića džamije u Plavu u iznosu od 25.000 eura.
Za 2025. godinu izdvojeno je 25.000 eura za izradu konzervatorskog projekta za Kučansku džamiju u Rožajama.
Izvan Programa zaštite, finansiran je i projekat obilježavanja 120 godina od ustavnog priznanja islama u Crnoj Gori (1905–2025) u iznosu od 10.000 eura.
