Program je započeo misnim slavljem u Crkvi svetog Jurja, koje je predvodio velečasni Stjepan Šumanovac, župni upravitelj crkve, dok je svečano otvaranje upriličeno u Spomen-domu bana Josipa Jelačića. U kulturnom dijelu programa nastupila je klapa Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva „Jelačić“ iz Petrovaradina.
Prisutnima su se obratili upravnik Fondacije Goran Kaurić, povjerenik Matice crnogorske u Srbiji dr Radonja Dubljević i generalna konzulka Crne Gore u Srbiji Nevenka Bošković-Ćirović. Publiku je kroz program vodio Stanko Popović.
Dubljević je istakao da je izložba priređena u susret jubileju 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore, s ciljem njegovanja kulture sjećanja i afirmacije ličnosti koje su obilježile crnogorsku istoriju.
Govoreći o Blaženoj Ozani Kotorki, Dubljević je podsjetio da je rođena kao Katarina Kosić u Lješanskoj nahiji, te da je svojim životom, posvećenim vjeri, humanosti i služenju drugima, ostavila dubok trag u Kotoru i šire. Naglašeno je da je Blažena Ozana zaštitnica Kotorske biskupije i suzaštitnica grada Kotora, kao i simbol zajedništva, tolerancije i susreta različitih tradicija.
– Njenom misijom u hrišćanstvu ponosili su se i njeni pravoslavni bratstvenici iz crnogorskog Releza. Ponosni na nju, dodijelili su joj neformalnu titulu „Svete Odive“. Posebno je dirljiv trenutak kada su se na kotorskoj procesiji 1930. godine duhovno sreli sa svojom sestrom i odali joj počast. Danas, kada su civilizacijske vrijednosti dovedene u pitanje, kako na globalnom tako i na postjugoslovenskom prostoru, njen kult neka nam bude putokaz da prepoznamo hrišćansko i ljudsko. Pomenimo i to da mnoge pristalice jedinstva istočne i zapadne crkve Blaženu Ozanu navode kao primjer ekumenizma. Njeno porijeklo i sveta misija inspirisali su istraživače, slikare i književne stvaraoce. Nama Crnogorcima ona je i primjer crnogorskog identiteta, sazdanog od ljepote različitosti – rekao je Dubljević.