Search
Close this search box.

Rudović: Cilj strategije MKM ambijent za slobodno, profesionalno i odgovorno novinarstvo; Camović Veličković: Plate novinara ispod državnog prosjeka

Foto: Gradski.me

Ministarstvo kulture i medija pripremilo je strategiju za stvaranje ambijenta za slobodno, profesionalno i odgovorno novinarstvo, poručio je direktor Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija Crne Gore Neđeljko Rudović.

On je, gostujući u emisiji „U sred srijede“ Gradske RTV, autorke Mirke Dević, istakao da je Ministarstvo ovu strategiju pripremilo upavo zbog izazova sa kojima se mediji u Crnoj Gori suočavaju.

„Ta strategija pripremljena je sa ciljem da se nešto promijeni. Ona ima svoj akcioni plan, usvojena je u oktobru prošle godine i dugo je rađena u partnerstvu i saradnji sa medijskom zajednicom, NVO organizacijama koje se bave medijskim politikama, sa Sindikatom medija, predstavnicima nezavisnih regulatora, kao i sa ostalim državnim institucijama“, objašnjava Rudović.

Poručuje da je strategijom predviđeno 104 dodatnih aktivnosti koje treba da budu sprovedene u 2024.

„Krajnji cilj je da dođemo do ambijenta za slobodno, profesionalno i odgovorno novinarstvo. Vjerujemo da je društveni ambijent takav da stvari moraju da se mijenjanju. Prema informacijama sa kojima raspolažemo prosječna zarada u Crnoj Gori je veća od prosječne zarade u medijskoj industriji. To nije dobro“, kazao je Rudović.

Ističe da postoje putevi kojima to može da se riješi.

„Postoje načini i u medijskim zakonima i u medijskoj strategiji. Najveći i najvažniji izazov je obezbjeđivanje ambijenta za slobodno bavljenje novinarstvom. Dok god se ne nađe snage, volje i znanja da se kazne oni koji su ubijali novinare, prijetili njima i njihovim porodicama i podmetali napade na redakcije, ne možemo govoriti o slobodnom ambijentu za ovu profesiju“, poručuje Rudović.

Camović Veličković: Mladi neće da se bave novinarskom profesijom

Kada je u pitanju socio-ekonomski položaj novinara, sa tim se niko ne bavi bez Sindikat medija. Malo je promijenjen položaj u tom smislu, došlo je do rasta zarada ali su one i dalje ispod prosjeka u državi. Tih 800 eura većina koleginica i kolega i pored povećanja plata ne može da dostigne, kazala je potpredsjednica Sindikata medija Marijana Camović Veličković.

„Nekih pomaka ima. Potpisan je kolektivni ugovor u Javnom servisu. Neke kolege i koleginice su dobile značajno povećanje do 40 odsto. To je moralo da se desi zbog svega onoga što se dešavalo u državi i odluka koje su donijete. Nekim javnim emiterima su isto uvećane plate. Takođe, neki privatni mediji su teškom mukom i sindikalnom borbom uspjeli da malo povećaju zarade kolegama. To je ono što je pozitivno. Crnogorsko novinarstvo i zaposleni nijesu dovedeni u ovaj položaj preko noći. Sistemski nam je govoreno – ako nećete vi ima ko hoće. Sad smo došli u situaciju da nema baš tih koji hoće da rade ovaj posao. Mladi neće, iako gotovo svaka redakacija traži mlade novinare. Oni neće da rade i da se bave ozbiljno novinarstvom „, upozorila je Camović Veličković.

Mladi, kako objašnjava, neće da gube godine čekajući da dobiju ugovor o radu i da gube vrijeme radeći neke niže poslove koji ih iscrpljuju.

„A ne donose nikakvu satisfakciju, ne samo materijalnu. Ako predlažu sagovrnike pa bivaju odbijeni, ako predlažu teme pa im se posprdaju šta predlažu, to je došlo na naplatu. Imamo jedan broj ljudi koje žele da se bave novinarstvom i koje moramo čuvati. Takvo novinarstvo je donijelo neke promjene u društvu. Sistemski je uništavana profesija, dugo će trebati da novinarstvo bude atraktivno i zasija punim sjajem „, kazala je Camović Veličković.

Marković: U Crnoj Gori postoji urednička i vlasnička ambicija da novinare doživljavaju kao puka sredstva za ostvarenje svog cilja

Kada govorimo o fizičkoj ugroženosti novinara, prijetnjama i napadima, smatram da to nema veze sa sredinom u kojoj oni rade već sa načinom na koji rade i temama kojima se bave, ističe direktor RTV Nikšić Nikola Marković.

Govoreći o ekonomskoj ugroženosti novinara, Marković naglašava da su u lokalnim emiterima novinari, sve do skoro, bili dominantno ugroženiji.

„U TV Nikšić smo taj problem uspjeli da prevaziđemo i da prosječnu platu novinara podignemo iznad državnog prosjeka, na nekih 805 eura, iako ne mislim da je to dovoljno. Nije dobro što još nemamo Granski kolektivni ugovor, a naročito nije dobro što je fundamentalni problem nedostatak mladih novinara“, navodi Marković.

Poručuje da u Crnoj Gori još od devedesetih godina postoji urednička i vlasnička ambicija da novinare doživljavaju kao puka sredstva za ostvarenje svog cilja.

„Mladi ljudi zbog toga bježe iz novinarstva. Vjerujem da sticajem društvenih okolnosti i promjena možemo da se nadamo da polako sazrijeva vrijeme da se to mijenja. Razloge možemo tražiti u tome što više nemamo jednu snažnu političku strukturu, već ih ima više i zavise jedni od drugih, i to treba iskoristiti da se postave temelji za neke nove generacije. Zbog toga je jako važan Granski kolektivni ugovor“, objašnjava Marković.

Nikolić: Vlasnici i urednici pokušavaju da nam otrgnu novinare i medije

Nikola Marković je sklon samokritici, on je kazao da vlasnici i urednici pokušavaju da nam otrgnu novinare i medije. Da nam otrgnu ono što je njegova svrha a to je da služimo javnom interesu, kazala je direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić.

„Mi se puno obraćamo studentima kroz naše programe i treninge i pokušavamo da budemo taj neki most između redakcija i Univerziteta. Kakve mi poruke šaljemo mladima, imali bi puno toga da kažemo i da se žalimo, ali kakve vajde od toga. Jeste teško stanje u profesiji. U našem sistemu malog i podijeljenog društva sa raznim duhovima je još izraženija, ali čini mi se da se ne trudimo dovoljno da mladim ljudima približimo i one dobre strane ovoga posla, da im možda damo šansu. Redakcije su prenapregnute da bi mogli sa njima da se bave „, istakla je Nikolić.

Ranije su se u redakciji urednici i zaposleni bavili mladim ljudima, govorili im kako ko treba da radi, navela je Nikolić.

„Vas su urednici upućivali što je kodeks novinara i da se on poštuje. On propisije da je naše pravo na slobodu govora, na kritiku i slobodnu misao. Jedino što nam ostaje od ove profesije da sačuvamo svoj profesionalni lični integritet. To jeste tako i u Crnoj Gori postoji kriza tog uredničkog kadra, jer ne postoji razmijevanje kome mi to služimo, da mi služimo javnim interesom, a ne centriima moći, bilo političkim ili ekonomskim „, kaže ona.

Cijelu emisiju možete pogledati na linku ispod:

Ostavite komentar

0 Komentari
Inline Feedbacks
View all comments