„Slobode se u jednoj demokratiji ne brane same od sebe. To moraju preuzeti ljudi koji su spremni stati iza tih sloboda, a ne oni koji sjede iza ograde i čekaju da to neko drugi učini za njih“, rekao je u raspravi koja je prethodila glasanju njemački ministar odbrane Boris Pistorius (Socijaldemokratska stranka Njemačke, SPD).
Prema novom zakonu vojna obaveza bi se temeljila na dobrovoljnoj osnovi. U slučaju da se u pojedinim godištima ne javi dovoljno dobrovoljnih regruta, Bundestag bi mogao kratkoročno uvesti tzv. vojnu obavezu po potrebi.
Povećanje broja pripadnika
Uvodi se i obavezno ispunjavanje upitnika o spremnosti za služenje vojnog roka i vojne sposobnosti, koji bi ispunjavali pripadnici jedne generacije s navršenih 18 godina. Ispunjavanje ovog formulara je obavezno samo za mladiće.
Prema dogovoru na nivou NATO-a Njemačka se obavezala na 260.000 aktivnih vojnika u sistemu njemačke vojske, Bundesvera. Trenutno u redovima Bundesvera služi 185.000 regruta.
Dobrovoljni vojni rok bi trajao šest mjeseci, a predviđena je mjesečna plata od 2.600 eura.
U petak prijepodne, tokom rasprave u Bundestagu, širom Njemačke su održani protesti protiv ponovnog uvođenja vojnog roka. Protesti, na kojima su se uglavnom okupili učenici srednjih škola, održani su pod sloganom „Mi ne želimo biti topovsko meso“.
Vojni rok je u Njemačkoj ukinut 2011. zbog ustavnih prepreka jer sistem vojne obaveze nije mogao osigurati pripadnicima cijele generacije služenje roka, prenosi Index.
