„Zapadni Balkan se suočava sa strateškim izborom, ili će se okrenuti modelu zasnovanom na produktivnosti ili rizikuje da postane skup ekonomija sa manjkom radne snage, fiskalnim pritiscima i trajnim stanjem djelimične usklađenosti“ rekao je Kapetanović.
Istakao je da se predviđa smanjenje radno sposobnog stanovništva u regionu za skoro jednu petinu do 2050. godine pri čemu se Zapadni Balkan može suočiti sa nedostatkom od preko 190.000 radnika u narednih pet godina. Istovremeno, produktivnost radne snage i dalje iznosi samo oko 40 odsto prosjeka Evropske unije.
„Rast sam po sebi neće donijeti usklađenost bez tranformacije a naš se region ne može beskonačno oslanjati na jeftinu radnu snagu, doznake iz inostranstva, javnu potrošnju ili razvoj zasnovan na izgradnji nove infrastrukture. Bez većeg pomaka u produktivnosti nastavićemo da rastemo, ali ne i da se tranformišemo,“ rekao je generalni sekretar Vijeća za regionalnu saradnju.
Ističući Zajedničko regionalno tržište kao praktičan alata za produktivnost i rast, Kapetanović je, kako se dodaje, rekao da ono može obezbjediti veće tržište za mala i srednja preduzeća, omogućiti mobilnost kvalifikovane radne snage, smanjiti troškove regionalne fragmentiranost, pojednostaviti procedure, uskladiti standarde i Zapadni Balkan pretvoriti u vjerodostojan regionalni lanac vrijednosti povezan sa evropskim jedinstvenim tržištem.
Takođe je naglasio i potrebu za rješavanjem pitanja nedostatka povjerenja u institucije i istakao da „produktivnost ne raste iz nesigurnosti“.
“Zaključujući svoje uvodno izlaganje za panel „Demografija, produktivnost i rast na Zapadnom Balkanu“, Kapetanović je podcrtao da uz veću regionalnu funkcionalnost, dublju integraciju u evropski ekonomski prostor i ponovno stavljanje naglaska na rezultate, Zapadni Balkan može preokrenuti trend odlaska kvalifikovane radne snage i stvoriti nove mogućnosti da se kvalifikovani radnici vrate, investiraju i preuzmu vodeće uloge”, piše u saopštenju.
Kapetanović se tokom posjete Prištini sastao sa potpredsjednikom Vlade i ministrom vanjskih poslova i dijaspore Glaukom Konjufcom i ministarkom industrije, preduzetništva, trgovine i inovacija Mimozom Kusari-Lilom sa kojima je razgovarao o mogućnostima ostvarivanja konkretnih rezultata regionalne saradnje, mobilnosti građana i kvalifikovane radne snage, jačem preduzetništvu i inovacijama, kao i o unapređenju Zajedničkog regionalnog tržišta kao praktičnog alata za rast, konkurentnost, snažnije lance vrijednost i veću integraciju u jedinstveno tržište EU.
