Kako se očekuje, oko 120.000 građana treba da preda zahtjeve za legalizaciju a potom da se obavi upis u katastar nepokretnosti. Gosti emisije „Okvir“ su Marina Izgarević Pavićević iz Ministarstva prostornog planiranja, Stefan Mišković, predsjednik Udruženja agencija za nekretnine, Marija Kljajić iz Zajednice opština i Marko Bulatović, direktor Uprave za nekretnine.
Izgarević Pavićević je rekla da je Ministarsvo prostornog planiranja pustilo aplikaciju legalizuj.me preko koje se mogu dobiti sve informacije vezano za legalizaciju. Kako je rekla, radili su tokom cijelog ljeta da bi građani dobili sve informacije o ovom važnom procesu.
„Sve recenzije vezano za korišćenje su pozitvne“, rekla je Izgarević Pavićević.
Navela je da će oko 130 objekata na Žabljaku za koje je građevinska inspekcija utvrdila da su građeni nakon početka prmijene Zakona o legalizaciji, biti srušeni. Navodi da mašine na teren idu sljedećeg mjeseca.
Tako će, tvrdi, proći i svi objekti koji se nisu našli da orto foto snimku iz jula ove godine.
„Planovi ministarstva su da se ovakve i slične akcije sprovode i u drugim djelovima zemlje, pa i primorskom regionu“, rekla je Izgarević Pavićević.
Rušenje je, dodaje, zadatak uprave u okviru ministarstva, a konkretno se angažuje preduzeće za zaštitu prostora Crne Gore.
„Objekti sagrađeni nakon orto foto snimanja, za koje postoji izvršno rješenje, biće naravno srušeni“, rekla je.
U emisiji se čulo da će novim mišljenjem ministarstva, određeni broj nelegalnih objekata moći da se plasira na tržište.
Bulatović je rekao da je 14. februar naredne godine rok za predaju zahtjeva, i očekuju da se preda veliki broj. On je, govoreći o procjeni da imamo u zemlji, oko 120 hiljada nelegalnih objekata, on je naveo da prema njihovoj procjeni imamo 60.000 objekata koji su nelegalni a upisani su u zemljišne knjige.
„I dobrim dijelom su pokrenuli postupak legalizacije. Nakon 14. februara, imaćemo jasniji presjek. Svakako, očekujemo znatno veći broj zahtjeva“, rekao je Bulatović.
Govoreci o opštinskoj obavezi da do 14. novembra definišu cijenu komunalnog opremanja, Kljajić je rekla da su opštine u procesu pripreme za legalizaciju.
„Nakon javne rasprave, odluka se dostavlja ministarstvu na saglasnost pa postaje validna“, navela je Kljajić.
Kako je rekao, postojala je obaveza državnih organa na svim nivoima da upute javna obavještenja o legalizaciji i podnošenju zahtjeva za otkup zemljišta.
„Ne čeka se trenutno određivanje cijene. Zahtjev se predaje državnom ili lokalnom organu, zavisno od toga da li Vlada ili lokalna uprava ima pravo svojine. Onda ide neposredna pogodba. Za objekte stanovanja predviđena je mogućnost do 3,60 mjesečnih rata“, kazala je Kljajić.
Nastavak nelegalne gradnje nakon snimanja u julu, dodaje, djelo je nasavjesnih građana.
„Najviše na Žabljaku. Možda neki građani nijesu ozbiljno shvatili zakon. Nadam se da će se tome stati na kraj“, rekla je Kljajić.
Mišković je rekao da su, pri sadašnjem stanju, iz zabrane prometa izuzeti objekti koji se tiču nasljedstva, te objekti kroz izvršenje, ali i kroz ugovor o doživotnom izdržavanju.
„Predmet restitucije se odnosi na zemljište, što nema nikakve veze sa samim stanovima. Zašto s druge strane, neke zgrade nemaju upotrebu dozvolu, razloga može da bude više“, rekao je Mišković.
Kako je rekao, prilikom zaključenja glavnog ugovora morao se ostvariti uvid u List nepokretnosti.
On je naveo da u praksi imamo veliki broj objekata bez upotrebne dozvole, gdje je su prometovani posebni djelovi. Novi zakon, ističe, ima zabrane po tom pitanju.
„Mnogim strancima je cijela ova situacija bila konfuzna“, dodao je.
On je naveo da je svrha zakona da se nelegalni objekti legalizuju i da se omogući pravni promet, kao i svima ostalima.
