Taj zajam, kako se navodi u dokumentu koji je usvojila Vlada, potreban je za finansiranje projekta povećanja propusne moći 220 kV dalekovoda Trebinje – Perućica – Podgorica – Vau Dejes.
Rok za realizaciju projekta je kraj 2028. godine, a ukupni budžet procijenjen je na oko 15 miliona eura za dužinu od približno 100 km, od granice sa Bosnom i Hercegovinom do granice sa Albanijom. Planirano je da se finansijska sredstva obezbijede iz kreditnog aranžmana sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD).
Za modernizaciju dalekovoda zajam od 15 miliona
Kako piše u usvojenom dokumentu, planirano je izdavanje državne garancije za kreditni aranžman CGES-a od 15 miliona, koji je predviđen Zakonom o budžetu za 2026. godinu i Odlukom o zaduživanju za 2025. godinu.
Podsjećaju da je Zakonom o budžetu i Odlukom o zaduživanju Crne Gore za 2025. godinu planirano izdavanje državne garancije za kreditno zaduženje CGES-a kod EBRD-a u iznosu do 15 miliona eura, za potrebe finansiranja projekta „Povećanje propusne moći 220 kV dalekovoda“.
Agencija za zaštitu konkurencije potvrdila da se ne radi o državnoj pomoći
Imajući u vidu da je sprovođenje procesa pregovora i usaglašavanja ugovorne dokumentacije između potpisnika u toku, te da se proces može nastaviti i u januaru 2026. godine, ista garancija predviđena je i Predlogom zakona o budžetu za 2026. godinu i Predlogom odluke o zaduživanju za 2026. godinu, kako bi se obezbijedio pravni osnov za zaključivanje ugovora o kreditu i garanciji u narednoj godini, navodi se u dokumentu koji je usvojila Vlada.
Na zahtjev Ministarstva energetike i rudarstva, Agencija za zaštitu konkurencije donijela je Rješenje broj 01-430/25-482/4 od 9.12.2025, kojim je ocijenjeno da izdavanje predmetne državne garancije ne predstavlja državnu pomoć.
Dalekovod Trebinje–Perućica–Podgorica–Koplik puštan je u pogon sukcesivno od 1965. do 1972. godine
Dodaje se da je projekat za povećanje propusne moći dalekovoda koji povezuje BiH, Crnu Goru i Albaniju usvojen ažuriranim planom razvoja prenosnog sistema za period 2023–2032. godine, kao i Investicionim planom za 2026. godinu.
– Rekonstrukcija bi, prije svega zbog nedovoljnog kapaciteta postojećeg provodnika, obuhvatila kompletnu zamjenu provodnika, zaštitnog užeta, izolacije, te ovjesne i spojne opreme. Projekat ima poseban značaj za integraciju planiranih i postojećih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije koji se priključuju na prenosnu mrežu, čijom modernizacijom se stvaraju uslovi za dalji razvoj zelene tranzicije u Crnoj Gori – navodi se u dokumentu.
Predviđeno je zaduživanje u iznosu od 15 miliona eura, uz varijabilnu kamatnu stopu zasnovanu na šestomjesečnom EURIBOR-u, uvećanom za godišnju marginu od 1 odsto, uz mogućnost da CGES, na sopstveni zahtjev, izvrši fiksiranje kamatne stope.
– Otplata kredita predviđena je u roku od 12 godina od dana potpisivanja ugovora, uključujući grejs period od dvije godine – precizirano je u usvojenoj informaciji.
Kreditnim aranžmanom predviđena je naknada na nepovučena sredstva u iznosu od 0,5 odsto godišnje, kao i naknada za obradu kredita u visini od jednog procenta od ukupnog iznosa kredita, koja se plaća u roku od sedam dana od stupanja na snagu ugovora o kreditu. U slučaju otkazivanja dijela sredstava, obračunava se naknada od 0,125 odsto na iznos koji se otkazuje, dok se ista stopa primjenjuje i na iznose koji se prijevremeno otplaćuju.
– Za eventualna kašnjenja u izmirivanju dospjelih obaveza predviđena je zatezna kamata u visini od 2 odsto godišnje na iznos kašnjenja – piše u informaciji.
Ugovor bi trebalo da bude potpisan nakon što ga u drugoj polovini januara odobri Odbor direktora EBRD-a.
