Povodom Svjetskog dana slobode medija, iz Sindikata medija Crne Gore upozoravaju da položaj medijskih radnika i radnica u našoj državi već duže vrijeme ne bilježi suštinski napredak.

Iz Sindikata su kazali da problemi koji opterećuju našu profesiju ostaju isti, a među njima se iz godine u godinu izdvajaju nepovoljan socio-ekonomski status zaposlenih u medijima, loši uslovi rada, politički pritisci i izraženi bezbjednosni rizici.

„U periodu od 2020. do kraja 2025. godine SMCG je zabilježio ukupno 146 napada u bazi SafeJournalists. U tom šestogodišnjem periodu, u čak 56 slučajeva žrtve su bile novinarke, u 50 slučajeva njihove muške kolege, dok su u 40 slučajeva žrtve bile grupe novinara/ki ili same medijske organizacije.

Medijski radnici i radnice suočeni su sa napadima i prijetnjama dok su na radnom zadatku, ali i nisu bezbjedni ni u privatnoj sferi. Govor mržnje, targetiranje i koordinisani napadi na društvenim mrežama sve su učestaliji, nerijetko dolaze od nosilaca javnih funkcija, a iskustvo pokazuje da mogu prerasti i u fizičke incidente“, upozoravaju.

Žene u medijima suočavaju se sa specifičnim oblicima nasilja, uključujući seksističke uvrede, prijetnje i kampanje diskreditacije, a sve sa ciljem da se udalje iz javnog prostora i profesije. Dodatno zabrinjava što u pojedinim slučajevima adekvatna zaštita izostaje čak i unutar samih redakcija.

„Ipak, važno je reći da postoje i pomaci koji ohrabruju. Mehanizam za bezbjednost novinara počeo je da djeluje u pilot fazi i već pokazuje prve rezultate, naročito kroz bolju koordinaciju između institucija i medijske zajednice. To je važan korak jer pokazuje da mora postojati sistem koji brzo prepoznaje rizike, reaguje i pruža podršku žrtvama“ ističu iz Sindikata.

Pitanje napada, prijetnji i političkih pritisaka, jeste važno, ali jednako su važni uslovi u kojima medijski radnici i radnice svakodnevno rade.

„Podaci Sindikata medija Crne Gore i Misije OEBS-a u Crnoj Gori, od januara ove godine, potvrdili su loš ekonomski položaj zaposlenih u medijima – troje od četvoro medijskih profesionalaca i profesionalki prima platu nižu od prosječne na nivou države. Zbog toga, sve više novinara/ki napušta ovaj sektor, što dugoročno slabi medije i urušava kvalitet informisanja cijelog društva“, dodaje se.

Osim borbe za egzistenciju, medijski radnici/ce suočavaju se sa visokim nivoom stresa povezanog sa poslom, dok njih 69 odsto prepoznaje sagorijevanje ili emocionalnu iscrpljenost kao čestu pojavu u profesiji.

„U Sindikatu nas posebno brine što devet od deset ispitanika vidi politički ili urednički pritisak kao ključni faktor koji odvraća mlade od ulaska u novinarstvo, dok šest od deset navodi niske početne zarade kao veliku prepreku. Stoga ističemo da ne može biti govora o stvarnoj profesionalnoj slobodi, ukoliko ljudi koji rade u medijima ne mogu da žive dostojanstveno od svog rada, ukoliko su izloženi stalnom stresu, i ako nemaju kolektivnu zaštitu i ako socijalni dijalog ne daje rezultate“, naglašavaju iz SMCG.

Ukazuju da je, i pored određenih blagih poboljšanja, situacija i dalje daleko od zadovoljavajuće, jer zarade ne odgovaraju težini i odgovornosti profesije, a kolektivni ugovori su i dalje rijetkost. 

„Višegodišnji pregovori o Granskom kolektivnom ugovoru još nijesu dali rezultate, što dodatno pokazuje da se radna prava zaposlenih u medijima i dalje ne tretiraju kao sastavni dio medijskih sloboda“, navodi se.

Zbog svega navedenog, bitno je da o lošim uslovima rada, napadima, pritiscima i svim drugim problemima medijskih radnika i radnica ne govorimo samo 3. maja.

„Još je važnije da svakodnevno ukazujemo na značaj medija, posebno imajući u vidu duboke društveno-političke podjele, jačanje ekstremno desnih narativa i dezinformacije kojima smo sve izloženiji. U takvim okolnostima, profesionalni mediji imaju još važniju ulogu, jer bez njih javni prostor lako postaje prostor manipulacije, propagande i neprovjerenih sadržaja.

Zato u središtu razgovora o slobodi medija moraju biti ljudi koji stvaraju medijski sadržaj – novinari, urednici, fotoreporteri, snimatelji, montažeri, producenti i svi drugi medijski radnici. Od njih s pravom očekujemo profesionalnost, odgovornost i otpornost na pritiske ali im kao društvo moramo obezbijediti uslove u kojima to mogu da rade dostojanstveno i bez straha“, kazali su iz Sindikata.

Aktivnosti povodom 3. maja

ŠTAMPA

U 11,55 časova počnite da protestujete na radnim mjestima i prekinite svaki rad i komunikaciju do 12 sati. Tokom protesta član/članica Sindikata medija neka glasno pročitaju proglas povodom 3. maja, Svjetskog dana slobode medija.

RADIO

Kolege/koleginice u radijskim redakcijama molimo da u eter pročitaju prilagođeni tekst i do 12,00 sati prekinu program, ili emituju laganu instrumentalnu muziku.

TELEVIZIJA

Kolege/koleginice u televizijskim kućama molimo da sa ekrana pročitaju prilagođeni tekst i po mogućnosti prekinu program do 12,00 časova. Gdje god je moguće, slika na ekranu neka bude prigodni tekst Sindikata medija.

PORTALI/AGENCIJE

Kolege/koleginice u portalima i agencijama molimo da u 11,55 časova objave proglas Sindikata medija i da, ukoliko je moguće, do 12,00 časova ne postavljaju ostale vijesti ili komentare.

NA TERENU

Sve kolege/koleginice koji se 3. maja u 11,55 časova zateknu na radnim zadacima (posebno na sjednicama državnih i organa lokalne uprave, stranačkih i sličnih skupova) molimo neka ustanu i tako se uključe u akciju Sindikata medija, a po dogovoru mogu i napustiti prostoriju na pet minuta.

Sa Pet minuta gromoglasne tišine treba jasno da iskažemo svoju sindikalnu i profesionalnu solidarnost i odlučnost u namjeri da zaštitimo prava koja nam pripadaju.

Zahvaljujemo na odzivu i iskazanoj solidarnosti!