Prema pisanju nedjeljnika Welt am Sonntag, samo u 14 saveznih pokrajina za koje su dostupni podaci, najmanje 309.852 osobe stekle su njemačko državljanstvo, čime je oboren prethodni rekord od 291.955 naturalizacija iz 2024. godine.
Nadležne službe povećanje broja naturalizacija objašnjavaju sa dva glavna razloga. Prvi je činjenica da su migranti koji su u Njemačku stigli 2015. i 2016. godine u međuvremenu ispunili uslov minimalnog boravka za dobijanje državljanstva.
Drugi razlog je reforma zakona o državljanstvu, kojom su znatno olakšani uslovi za dobijanje njemačkog pasoša.
Naturalizacija je sada moguća nakon pet godina boravka, umjesto dosadašnjih osam, a dvojno državljanstvo je uglavnom dozvoljeno, ukoliko su ispunjeni ostali uslovi, uključujući finansijsku samostalnost.
Mnoge savezne pokrajine nakon reforme bilježe ogroman rast broja zahtjeva.
Berlin je sa 39.034 nova državljana gotovo udvostručio broj naturalizacija u odnosu na 2024. godinu, dok je Brandenburg zabilježio rast od 25 odsto.
Sirija je i dalje zemlja iz koje dolazi najveći broj novih njemačkih državljana, ali raste i broj naturalizovanih državljana Turske i Rusije. Samo u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji njemačko državljanstvo dobio je 3.841 ruski državljanin, što je 67,4 odsto više nego godinu ranije.
Iako pojedine lokalne uprave već bilježe pad broja novih zahtjeva, očekuje se novi veliki talas naturalizacija koji bi mogli donijeti ukrajinski izbjeglice.
„S obzirom na to da je prvi veliki talas izbjeglica počeo nakon početka rata 24. februara 2022. godine, prve izbjeglice će potrebnih pet godina boravka ispuniti u proljeće 2027“, rekao je portparol okruga Aurih.
Dodatni motiv predstavlja i istek kolektivnog statusa zaštite u martu 2027. godine. Očekuje se da će mnogi Ukrajinci zbog pravne sigurnosti iskoristiti mogućnost bržeg dobijanja njemačkog državljanstva, posebno jer je dozvoljeno i dvojno državljanstvo.
Za razliku od izbjeglica iz 2015. i 2016. godine, Ukrajinci imaju određene prednosti, prije svega lakši pristup tržištu rada, zbog čega brže mogu dokazati finansijsku samostalnost. Takođe, ne prolaze kroz dugotrajne procedure provjere azila i identiteta, piše Deutsche Welle.