Ovu pojavu, posljednjih godina sve učestaliju, koja je dobila internacionalni naziv šrinkflacija, prvo smo primijetili na konditorskim proizvodima, pa su čokolade od 100 grama „izgubile“ 20 grama. Ubrzo su i proizvođači iz regiona prihvatili ovaj trend, pa su i mnogi rado kupovani proizvodi kod nas izgubili na gramaži.
Neke države su reagovale zbog šrinkflacija, poput Francuske, Italije, Njemačke i SAD, ali je u većini zemalja institucionalni odgovor izostao.
U međuvremenu je broj artikala čija je težina smanjena porastao, a potrošači su, u nedostatku alternative, nastavili da ih kupuju.
Što se tiče zemalja regiona, sve se završilo na formiranju tzv. crnih lista, na kojima su se našli proizvodi kojima je gramaža smanjena.
Poučeni primjerima iz regiona, i domaći proizvođači su nekim proizvodima smanjili gramažu.
Crna Gora ne može mnogo da uradi da zaštiti potrošače, jer smo kao zemlja vrlo zavisni od uvoza.
Dakle, prinuđeni smo da uvozimo i plasiramo proizvode koji se pakuju po tuđim pravilima, kaže Olga Nikčević, izvršna direktorica Centra za zaštitu potrošača (CEZAP).
– Suštinski razlog zašto je institucionalna reakcija izostala, i to ne samo u Crnoj Gori i regionu, nego i u EU i šire, jeste taj što težina proizvoda nije određena zakonom – objašnjava Nikčević.
Kako podsjeća, sličan marketinški trik iskoristili su trgovci, najprije u svijetu, a onda i kod nas, sa cijenama koje su niže svega cent.
– Psihološki je dokazano da se osoba lakše odlučuje na kupovinu ako je na proizvodu navedena cijena za cent niža nego što ona zapravo jeste. Svi nasjednemo na to 9,99 – dodaje Nikčević.
Ona ističe da postoje indicije da će EU u narednom periodu pristupiti regulisanju ovakvih proizvođačkih i trgovačkih pojava. Zato je razumno vjerovati, s obzirom na to da smo na putu prijema u EU, da i naš potrošač može u budućnosti očekivati zaštitu po ovom pitanju.
