Kako su naveli, u skupštinsku proceduru predat je amandman na prijedlog izmjena Zakona o porezu na dobit pravnih lica, kojim se uvećava stopa poreza na dobit sa sadašnjih 12 odsto na 15 odsto. Podsjećaju da se nije samo uvećao porez na dobit, to je već urađeno sa PDV-om za sektor turizma, akcizama i drugim direktnim i indirektnim dažbinama, koje se u Crnoj Gori konstantno povećavaju dok se u isto vrijeme u Evropi zadržavaju ili čak smanjuju.
„U Privrednoj komori dijelimo zabrinutost privrede, strahujući da zahvatanje iz budžeta kompanija nije puko oporezivanje profita, već novi namet privredi koja u vremenu izazova i sve upitnije konkurentnosti novostvorenu vrijednost treba da ulaže u investicije, modernizaciju i tehnološko unapređenje procesa rada, a ne da ona odlazi za plaćanje sve obimnijeg državnog aparata. Bez ikakvog valjanog obrazloženja i analize, osim konstatacije da će se ovom mjerom u državni budžet sliti dodatnih 17 miliona eura, uvodi se novi, neplanirani namet, koji nije predviđen ni fisklanom strategijom, i time dodatno unosi nepredvidivost u crnogorski poslovni ambijent. Pitanje je do koje granice će crnogorska privreda imati snage da istrpi ad hoc rješenja, koja donose dodatne namete, a bez konsultacije sa privredom“, saopšteno je iz Privredne komore.
Dodaju da je da je stabilno i predvidivo poslovno okruženje neophodan preduslov za dalji rast i razvoj privrede i privlačenje investicija i da ovaj amandman nikako ne ide u prilog toj činjenici.
„Podsjetićemo i da crnogorski privrednici oblast poreskog sistema u analizi poslovnog ambijenta, tri godine zaredom ocjenjuju vrlo niskom ocjenom, 2,2 (na skali od 1 do 5), koja upućuje na hronično nezadovoljstvo poslovne zajednice. Ocjena za visinu stope poreza na dobit je još manja. I umjesto da se adekvatnim, planskim mjerama unapređuje poslovni ambijent, donose se mjere koje ga dodatno urušavaju. No, nadamo se da će donosioci odluka poslušali apel privrede i dobro razmisliti prije nego podrže predlog ovakve mjere“, zaključuju iz PKCG.
