U Crnoj Gori su posljednjih godina učestaliji požari, poplave i druge elementarne nepogode, ali tržište osiguranja i dalje je slabo razvijeno. Većina polisa odnosi se na obavezna osiguranja. Psihološkinja Stela Burzanović za TV Podgorica smatra da je jedan od razloga ovakve statistike mišljenje građana da im se ništa neće desiti.
„Svaki pojedinac svoja materijalna dobra smatra da su u riziku od neke štete, a život to okej neće se ništa desiti jer rukovode njime, a za materijalne stvari može se desiti šteta, koja se može dobro naplatiti, nadoknaditi“, rekla nam je Burzanović.
Iz Agencije navode da nizak nivo osiguranosti proizlazi iz kombinacije faktora, nedovoljne informisanosti građana, ograničenih finansijskih mogućnosti i nedostatka svijesti o značaju dugoročne zaštite. Burzanović ističe da građani često više daju značaj materijalnim dobrima.
„Jednostavno nas onda navodi na razmišljanje koji su nam prioriteti, koje su nam vrijednosti na vrhu piramide, da li su to naš život, naši najbliži, naši odnosi ili dajemo značaj potrošnim sredstvima, sve zavisi od pojedinca šta im je najvažnije“, navodi psihološkinja.
Burzanović smatra da bi ipak trebalo posvetiti pažnju onome što je neprocjenjivo, a to je ljudski život.
„Nekako da gledamo život, svoje najbliže, komunikacije, odnose… materijalna dobra su sredstva u svakodnevici, potrošna dobra, pa se fokusirajmo na ono što je od velikog značaja“, poručuje Burzanović.
Nadležne institucije najavljuju intenzivnije edukativne kampanje i jačanje saradnje sa osiguravajućim društvima, kako bi se građanima približio značaj osiguranja, jer sa ovakvom statistikom tržišta osiguranja, kako navode iz Agencije, Crna Gora značajno zaostaje za prosjekom Evropske unije.
