Po tom zakonu, pravno lice ili preduzetnik može da se bavi pružanjem računovodstvenih usluga samo ako ima dozvolu Ministarstva finansija, koja je ujedno uslov za upis u Registar računovođa.
„To je izuzetno važno iz ugla zaštite profesije. Do sada je tržište bilo nedovoljno uređeno, pa su članovi Instituta – sertifikovane računovođe, koje su se kontinuirano profesionalno usavršavale, često bili u istom položaju kao lica koja nisu imala isti nivo stručnosti i odgovornosti. Novi sistem konačno uvodi diferencijaciju: klijent, privreda i država treba da znaju ko ima pravo da pruža računovodstvene usluge, ko za njih odgovara i ko ispunjava propisane profesionalne uslove“, objašnjava Boljević.
Kako kaže, za sektor poslovanja to predstavlja veću sigurnost. Preduzeća će imati veću sigurnost kome povjeravaju vođenje poslovnih knjiga i sastavljanje finansijskih iskaza. Zakon predviđa da pravno lice može povjeriti vođenje poslovnih knjiga i finansijskih iskaza ugovorom pravnom licu ili preduzetniku koji je upisan u Registar, a takođe se predviđa i evidentiranje odgovornog lica kod Poreske uprave.
„Ovo nije reforma protiv bilo koga, već reforma u korist profesije, privrede i građana. Ona štiti ozbiljne računovođe od nelojalne konkurencije, a klijente od rizika da njihove finansije vode lica bez adekvatnih kvalifikacija, iskustva i profesionalne odgovornosti“, istakla je Boljević.
Zakon o računovodstvu ne mijenja direktno visinu zarada, poreza, doprinosa ili drugih primanja građana. Ali veoma je važan za građane, jer uvodi veći nivo urednosti i odgovornosti u evidentiranju poslovne dokumentacije, uključujući dokumentaciju koja se odnosi na zarade.
„Posebno je značajno da zakon propisuje trajno čuvanje godišnjih obračuna zarada zaposlenih, odnosno originalnih isplatnih lista za periode za koje se ne raspolaže godišnjim obračunima potpisanim od strane zaposlenih. To je vrlo praktična zaštita građana, jer uredna evidencija zarada može biti važna za dokazivanje prava iz radnog odnosa, penzijskog staža, obračuna primanja i drugih prava zaposlenih“, ukazala je Boljević.
Dakle, iako građani možda ne vide zakon neposredno kroz obračun svoje plate, oni će imati korist kroz pouzdaniji sistem evidencija i veću odgovornost poslodavaca i računovodstvene funkcije. Uređeno računovodstvo nije samo pitanje firmi – ono je pitanje pravne sigurnosti svakog zaposlenog.
Pojašnjava da će građanima novi zakon donijeti više reda, veću odgovornost i bolju zaštitu kroz kvalitetnije finansijsko izvještavanje.
„Kada su poslovne knjige uredne, kada finansijske iskaze pripremaju kvalifikovana i odgovorna lica, kada postoji registar pružalaca računovodstvenih usluga i kada se zna ko može da obavlja te poslove, smanjuje se prostor za nepravilnosti, zloupotrebe, netačne podatke i neodgovorno poslovanje. To je važno za građane kao zaposlene, potrošače, poreske obveznike i učesnike u ekonomskom životu. Urednije računovodstvo znači veću sigurnost zarada i doprinosa, bolju zaštitu prava iz rada, kvalitetnije podatke za državu i institucije, ali i sigurnije poslovno okruženje za investicije, kredite i razvoj privrede“, navodi Boljević.
Novi propisi istovremeno šalju poruku da profesionalni rad mora imati vrijednost. Za građane to znači da će, kada angažuju firmu, kada rade kod poslodavca ili kada posluju sa nekim privrednim subjektom, imati veći stepen povjerenja da iza finansijskih podataka stoji lice koje ispunjava propisane uslove, koje ima odgovornost i koje podliježe pravilima struke.
Crna Gora ima bazu od preko hiljadu profesionalnih računovođa i revizora, ali, upozorava, novi regulatorni okvir podiže standarde i traži dodatno prilagođavanje.
„Pitanje više nije samo koliko imamo računovođa, već koliko imamo računovođa koji su spremni da kontinuirano uče, prate propise, primjenjuju međunarodne standarde, koriste digitalne alate i prihvate viši nivo profesionalne odgovornosti. Zakon sada jasno prepoznaje uslove koje treba da ispuni lice odgovorno za vođenje poslovnih knjiga i sastavljanje finansijskih iskaza. Takođe se uvodi obaveza kontinuiranog profesionalnog usavršavanja u skladu sa Crnogorskim obrazovnim računovodstvenim standardom CORS-1“, kazala je Boljević.
Navodi da je Ministarstvo finansija zatražilo da sve računovođe moraju podnijeti zahtjev za dozvolu i upis u Registar do 10. juna, dok je za lica kojima je potrebno sticanje odgovarajućeg profesionalnog zvanja predviđen prelazni period od 36 mjeseci pod zakonom propisanim uslovima i dobiće privremenu dozvolu za rad.
Izazov digitalizacija i promjena svijesti računovođa
Crna Gora je napravila važan korak time što je novim Zakonom o računovodstvu definisala obaveze u oblasti vođenja poslovnih knjiga, finansijskog izvještavanja, dozvola za pružanje računovodstvenih usluga i profesionalnog usavršavanja. Ali, najveći izazov na putu ka EU nije donošenje zakona, već njihova dosljedna i kvalitetna primjena.
„Spremnost ne znači samo imati propis na papiru. Spremnost znači da imamo dovoljan broj stručnih ljudi, kvalitetne edukacije, jasna tumačenja, funkcionalne registre, nadzor nad tržištem i svijest privrede da računovodstvo nije trošak, već investicija u sigurnost poslovanja. Poseban izazov biće digitalizacija, primjena novih međunarodnih standarda, usklađivanje sa evropskim direktivama, ali i promjena svijesti da računovođa nije administrativni izvršilac, već profesionalni savjetnik i jedan od ključnih aktera poslovnog odlučivanja“, kazala je Boljević.
Komentari