Iako građani danas žive bolje nego ranije, kaže da je veliki dio rasta standarda zasnovan na potrošnji i kreditima, a ne na održivom razvoju ekonomije.
„Životni standard u Crnoj Gori, posebno u Podgorici, danas se možda najbolje može primijetiti kroz broj i izgled automobila na ulicama. Starih i dotrajalih vozila je sve manje, dok su saobraćajne gužve i problemi sa parkingom postali svakodnevica”, ističe Svrkota.
To, prema riječima Svrkote, jasno pokazuje da su prihodi građana porasli.
„Nekada je automobil bio luksuz, danas je postao potreba. Sada ljudi već razmišljaju da li će voziti noviji automobil, hibrid ili električno vozilo. Uvijek postoji novi stepenik kojem čovjek teži“, kaže Svrkota.
Ipak, upozorava da rast standarda sa sobom nosi i ozbiljne rizike, prije svega prezaduženost građana.
Potrošački krediti kao najveći problem
Prema njegovim riječima, značajan dio povećanih zarada građani su iskoristili za nova zaduženja, uglavnom kroz potrošačke kredite.
„Neko je kupio automobil, neko renovirao stan ili kuću, ali veoma mali dio tog novca uložen je u razvoj biznisa ili stvaranje novih izvora prihoda. To će se lose odraziti zna ekonomiju“, ocjenjuje on.
Dodaje da je rast potrošnje kratkoročno podstakao ekonomsku aktivnost, ali da su se efekti tog talasa već istrošili.
„Glavni problemi su prezaduženost i krediti koji služe potrošnji, a ne investicijama. To vodi finansijskoj nestabilnosti, a ne stabilnosti“, naglašava on.
Druga stvar, dodaje Svrkota je inflacija, usljed globalnih dešavanja, a treća stvar pooštravanje bankarskih usluga za nula zaduživanja.
“To će generalno uticati na smanjenje potrošnje, što će se negativno odraziti na privredu, i na ona preduzeća koja su sada ili su na ivici da budu u krizi, kao i na primanja građana, povećan broj otkaza ali i gašenje nekih biznisa”, ističe on.
Inflacija i globalna dešavanja dodatno pritiskaju građane
Svrkota ističe da su rast plata i rast cijena neraskidivo povezani.
„Svi želimo veće zarade, ali te veće zarade na kraju plaća potrošač. A svi smo mi potrošači. To je začarani krug, povećanje plata utiče na rast cijena proizvoda i usluga“, objašnjava.
„Mogući su gašenje pojedinih biznisa, pad prihoda i povećan broj otkaza u narednom periodu.“
Finansijska edukacija kao ključ
Svrkota smatra da građani ne bi trebalo da očekuju da država riješi njihove finansijske probleme.
„Ljudi moraju da preuzmu odgovornost za svoju finansijsku budućnost. Potrebno je finansijsko obrazovanje, kako upravljati novcem, kako stvarati više izvora prihoda i kako racionalno trošiti“, kazao je on.
Kao kratkoročne mjere savjetuje smanjenje nepotrebne potrošnje i izbjegavanje novih kredita, posebno u periodu visokih kamata.
„Trošite onoliko koliko imate. Ne živite na dug. Pokušajte da uštedite koliko god je moguće, čak i kroz odricanje od nekih navika poput klađenja ili cigareta“, poručuje Svrkota.
Govoreći o budućnosti ekonomije, Svrkota nije optimista. Smatra da će evropske ekonomske teškoće, usporavanje njemačke privrede i geopolitičke tenzije imati snažan uticaj i na Crnu Goru.
„Mi smo zemlja koja malo proizvodi i mnogo zavisi od uvoza, turizma i građevine. Ako dođe do ozbiljnije globalne krize, to će se direktno odraziti i na nas“, navodi on.
Posebno upozorava na moguće probleme u građevinskom sektoru.
„Izgrađen je veliki broj stanova i poslovnih prostora koji možda neće moći da se prodaju ili izdaju. Građevinski sektor je prezadužen i pitanje je kako će izdržati eventualni pad tržišta“, dodaje.
Svrkota zaključuje da će država pokušavati da nadoknadi manjak prihoda kroz veće poreske pritiske na privredu, koja će se istovremeno suočavati sa padom ekonomske aktivnosti.
„Privreda će biti pogođena sa dvije strane većom naplatom od strane države i smmanjenom ekonomskom aktivnošću. Zato mislim da nas čekaju izazovne godine“, smatra Svrkota.
Svrkota ocjenjuje da su posljednjih godina u Crnoj Gori mnoge stvari organizovane improvizovano i bez dugoročne strategije, uključujući i pojedine kulturne i turističke projekte.
„Sve se radilo ad hok, uz velika obećanja i promocije koje su trebalo da donesu turističku dobit, ali bez ozbiljnog sistema i plana“, kaže on.
Smatra da se politika u najvećoj mjeri vodi kratkoročnim interesima i izbornim ciklusima.
„Političare uglavnom zanima naredni izborni ciklus. Trudiće se da stanje u zemlji izgleda što bolje dok traju izbori. Moram priznati da smo prethodnih godina živjeli možda i najbolji standard u istoriji Crne Gore, ali gotovo niko ne govori o onome što slijedi, energetskoj krizi, ratovima i velikim ekonomskim problemima“, naglašava Svrkota.
„Nemamo problem nezaposlenosti, već nedovoljne produktivnosti“
Govoreći o tržištu rada, Svrkota ističe da Crna Gora formalno nema veliki problem nezaposlenosti, ali da postoji ozbiljan problem produktivnosti i nedostatka stručnog kadra.
„Imamo veliki broj zaposlenih koji su praktično nedovoljno angažovani i ne rade dovoljno produktivno, dok sa druge strane nedostaju profesionalci koji zaista znaju da rade posao“, kazao je on.
Svrkota smatra da bi država trebalo snažnije da podstiče kupovinu hibridnih i električnih vozila, posebno zbog očekivanih energetskih izazova u budućnosti.
„Država bi trebalo kroz subvencije da podstakne kupovinu hibridnih i električnih automobila. Možda ne može potpuno da ukine PDV, ali može da pronađe model podrške kako bi se stvorio veći broj električnih potrošača“, ističe Svrkota.
Prema njegovim riječima, Crna Gora bi morala ubrzano da ide ka elektrifikaciji saobraćaja.
„U uslovima energetske krize i rasta cijena goriva, elektrifikacija može biti jedna od rijetkih šansi da makar djelimično ublažimo buduće probleme“, smatra on.
Dodaje da će cijene energenata i goriva dugoročno nastaviti da rastu zbog globalnih sukoba i geopolitičkih nestabilnosti.
Akcize i javni sektor
Komentarišući državne mjere, Svrkota navodi da je vraćanje akciza bilo očekivano jer budžet u velikoj mjeri zavisi od tih prihoda.
„Država nema mnogo prostora. Svako smanjenje akciza direktno utiče na budžetske prihode. Dobro je što je bilo određenih olakšica, ali takve mjere teško mogu biti dugoročne“, ističe Svrkota.
Kao jednu od ključnih reformi vidi racionalizaciju javnog sektora.
„Potrebno je smanjiti troškove javne uprave i broj neproduktivnih radnih mjesta. Međutim, to bi politički bilo političko samoubistvo i zato ne vjerujem da je bilo koja vlada spremna da sprovede ozbiljne reforme“, kazao je Svrkota.
„Mjere postoje, ali su teške“
Na kraju zaključuje da rješenja postoje, ali da zahtijevaju ozbiljna odricanja i racionalizaciju potrošnje.
„Mjere podrazumijevaju smanjenje potrošnje i ozbiljnu racionalizaciju, a to je trebalo raditi mnogo prije krize. Sada ostaje da vidimo kako će se situacija dalje razvijati“, zaključio je on.
J.Belojević
