Na opštim izborima će 3,4 miliona birača birati tri člana Predsjedništva BiH, te 518 poslanika u državnom i dva entitetska parlamenta i u deset kantonalnih skupština.
Novina opštih izbora trebalo bi biti uvođenje biometrijske identifikacije birača, skeniranja glasačkih listića i videonadzor na oko 5.000 biračkih mjesta, što bi trebalo omogućiti brži, efikasniji i pouzdaniji izborni proces, piše RSE.
Za taj posao, vrijedan 38 miliona eura, na tenderu je izabrana američka kompanija Smartmatic s kojom, prema informacijama iz CIK-a dan prije raspisivanja izbora, još nije potpisan ugovor o nabavci opreme.
Rok za isporuku opreme je 139 dana, ali iz CIK-a BiH, u ranijoj izjavi za RSE, nisu mogli potvrditi hoće li sve biti spremno do izbora.
Uvođenje novih tehnologija nametnuo je visoki predstavnik Kristijan Šmit izmjenama Izbornog zakona 2024. godine, nakon što se političke stranke godinama nisu mogle dogovoriti o reformi izbornog procesa.
Opšti izbori, održani 2022. godine, koštali su 12,5 miliona maraka (oko 6,4 miliona eura, a novac za organizaciju oktobarskih još nije osiguran, s obzirom na to da ovogodišnji državni budžet nije usvojen).
Izborni zakon BiH predviđa da Ministarstvo finansija i trezora BiH mora u roku od 15 dana od raspisivanja izbora prebaciti CIK-u neophodna sredstva.
