Špijunska afera koja već danima potresa javnost očigledno mijenja raspoloženje birača – i to u korist premijera Roberta Goloba.
Prema najnovijim istraživanjima, njegov Pokret Sloboda preuzeo je tijesno vođstvo nad SDS-om Janeza Janše, koji je nakon višednevnog pritiska javnosti konačno priznao da se sastajao s predstavnicima izraelske obavještajne firme „Black Cube“.
Janša priznao sastanak s izraelskim obavještajcima
Janša je potvrdio da se sastao sa Giorom Eilandom, jednim od ključnih ljudi ove kontroverzne kompanije, koju mediji često nazivaju „privatnim Mossadom“.
Priznanje je uslijedilo nakon što je državni sekretar za nacionalnu bezbjednost Vojko Volk objavio nalaze obavještajne službe SOVA, prema kojima je „Black Cube“, kako je naveo, „po narudžbi iz Slovenije“ planirao da utiče na ishod izbora.
„Ne znam tačno da li je to bilo na te datume ili ne, sastajali smo se i drugdje“, rekao je Janša, potvrđujući da je jedan od susreta održan i u sjedištu njegove stranke u Ljubljani.
Snimci uzdrmali kampanju
Afera je izbila nakon objave snimaka koji kompromituju aktere bliske vladajućem Pokretu Sloboda. Na njima se, kako se navodi, govori o pokušajima infiltracije u vlast i političke strukture.
Međutim, umjesto da oslabe Goloba, snimci su, prema svemu sudeći, više naštetili Janši, prenosi tportal.
Golob preuzeo vođstvo u anketama
Najnovija istraživanja pokazuju značajan preokret u odnosu snaga.
Prema podacima agencije Valicon, Pokret Sloboda sada ima podršku 26 odsto birača, dok je SDS pao na 23 odsto.
Još izraženiju prednost pokazuje istraživanje „Ninamedia“ – 30 procenata za Goloba naspram 26 za Janšu.
Ovo predstavlja veliki zaokret, s obzirom na to da je SDS prije početka kampanje imao prednost.
Tijesna borba za treće mjesto
Borba za treće mjesto vodi se između Demokrata, koje predvodi bivši ministar spoljnih poslova Anže Logar, i zeleno-lijeve koalicije Ljevica/Vesna, a obje opcije imaju oko devet procenata podrške.
Oko sedam do osam procenata bilježe NSi/Fokus i Socijaldemokrati, što pokazuje da su lijevi i desni blok i dalje gotovo izjednačeni.
Mogući „kingmaker“ izbora
Posebnu pažnju privlači antiestablišmentska stranka Resni.ca, koja se nalazi na granici izbornog praga.
Ukoliko uđe u parlament, mogla bi odlučivati o formiranju vlasti. Međutim, njen lider Zoran Stevanović ranije je poručio da neće sarađivati ni sa jednim blokom bez ispunjenja zahtjeva poput lustracije političke elite i istrage tokova državnog novca.
Izlaznost bi mogla biti presudna
U Sloveniji je u toku prijevremeno glasanje, koje traje već treći dan.
Do sada je glasalo više od tri odsto birača, a očekuje se da će taj procenat porasti na oko pet, slično kao na izborima 2022. godine.
Slovenija tradicionalno bilježi solidnu izlaznost, što dodatno povećava neizvjesnost u ovoj tijesnoj izbornoj trci.
Završnica kampanje puna neizvjesnosti
Izbori se održavaju u nedjelju, a trenutna situacija pokazuje da bi špijunska afera mogla biti presudni faktor.
Ko će zaista izaći kao pobjednik, biće poznato već u izbornoj noći, ali formiranje vlasti moglo bi potrajati sedmicama.
