Godišnjica je bila prilika da se sagledaju skoro dvije decenije regionalne saradnje i potvrdi opredijeljenost Savjeta da se prilagođava međunarodnom okruženju koje se brzo mijenja.
Zvanično osnovan na sastanku Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi (SEECP) održanom 27. februara 2008. godine u Sofiji, kao nasljednik Pakta za stabilnost Jugoistočne Evrope, Savjet za regionalnu saradnju je nastao kao mehanizam za jačanje saradnje. Osamnaest godina kasnije, Savjet se razvio u dugoročni centar ekonomske, sigurnosne, društvene i političke saradnje, koji obezbjeđuje kontinuitet dijaloga i zajedničkog djelovanja čak i u izazovnim političkim vremenima.
Tokom godina, uloga ove organizacije je prevazišla okvire posredovanja, pozicionirajući RCC kao katalizator Berlinskog procesa i platformu za prevođenje političkih obaveza u konkretne regionalne aktivnosti. Kroz inicijative poput Zajedničkog regionalnog tržišta (CRM), Zelene agende za Zapadni Balkan (GAWB) i Strategije Jugoistočna Evropa 2030 (SEE2030), RCC podržava reforme, povezanost i održivi rast širom Jugoistočne Evrope.
Obraćajući se partnerima i gostima na prijemu, generalni sekretar Savjeta za regionalnu saradnju Amer Kapetanović stavio je ovaj jubilej u širi regionalni kontekst: „RCC stasava u svijetu koji je uveliko drugačiji nego prije 18 godina i u potpunosti smo svjesni izazova koji su pred nama. Ali spremni smo da se prilagodimo, s jasnoćom i svrhom. Pojačaćemo naš fokus na rezultate usmjerene na ljude. Štitićemo povjerenje, međusobno poštovanje i osjećaj pripadnosti među partnerima. I u potpunosti ćemo koristiti koordinacionu moć RCC-a. U vremenima polarizacije, održavanje uključenosti svih regionalnih aktera u strukturiran i inkluzivan dijalog nije simbolično, ono je neophodno. Efikasnost ne definišemo brzinom po svaku cijenu, već fokusom, kredibilitetom i implementacijom koja traje. Poslovanje po starom nije opcija, ali to nisu ni prečice koje potkopavaju dugoročno povjerenje.“
Kao operativni sekretarijat Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi, koji okuplja 13 učesnica iz Jugoistočne Evrope, Savjet za regionalnu saradnju obezbjeđuje institucionalnu strukturu i politički prostor neophodan za održavanje kontinuirane saradnje širom regiona. Tokom proteklih osamnaest godina, saradnja koju je predvodio Savjet doprinijela je ostvarivanju vidnih poboljšanja za građane i poslovne subjekte širom regiona, među kojima su ukidanje rominga na Zapadnom Balkanu, drastično smanjenje, od čak do 99 procenata, cijena rominga između Zapadnog Balkana i Evropske unije, veća sloboda kretanja sa ličnom kartom, uzajamno priznavanje akademskih i profesionalnih kvalifikacija, kao i koordinirano sprovođenje Zelene agende za Zapadni Balkan.
Osim sprovođenja projekata, Savjet za regionalnu saradnju je napravio regionalne alate kojima se vjeruje a koji informišu proces donošenja politika kako u regionu tako i u Briselu, među kojima su godišnje istraživanje javnog mnijenja i privrednika Balkan Barometer, zatim SecuriMeter, prvi regionalni indeks percepcije sigurnosti, i Opservatorija zapošljavanja Zapadnog Balkana.
Sa Odborom kojeg čini 25 učesnica, među kojima je i 14 zemalja članica Evropske unije i pet članica grupe 20 najrazvijenijih zemalja svijeta, Savjet za regionalnu saradnju odražava globalni značaj Jugoistočne Evrope u širim evropskim i međunarodnim okvirima. Sa sjedištem u Sarajevu i kancelarijom za vezu u Briselu, ova organizacija predstavlja most između regionalnih potreba i odlučivanja na međunarodnom nivou.
Obilježavajući osamnaest godina postojanja, Savjet za regionalnu saradnju još je jednom potvrdio svoju predanost povećavanju usklađenosti, održavanju političke discipline i kontinuiranoj regionalnoj saradnji kao strateškom izboru utemeljenom na zajedničkoj odgovornosti i dugoročnoj viziji.
