Predsjednik, koji je prije četiri dana odlučno pozvao Irance na promjenu vlasti nakon završetka američko-izraelskog bombardovanja, sve se više udaljava od ideje da rat predstavlja priliku da se okonča teokratska vladavina, koja je na snazi još od Islamske revolucije 1979. godine.
Tramp je kazao da je mnogo iranskih zvaničnika, koje je njegova administracija vidjela kao potencijalne nove lidere zemlje, ubijeno u američko-izraelskoj kampanji u kojoj su stradali iranski vrhovni vođa Ali Khamenei i brojni drugi visoki zvaničnici.
Tramp dosad nije javno imenovao nijednu osobu koju smatra vjerodostojnim budućim liderom Irana. Takođe, nije jasno da li je Bijela kuća uopšte imala ikakav kontakt s iranskim zvaničnicima otkako je rat počeo, iako Tramp tvrdi da su se „nove vođe“ javile da razgovaraju i da je on pristao.
Tramp je poručio da Reza Pahlavi, prognani prijestolonasljednik posljednjeg iranskog šaha, koji nastoji da se pozicionira za povratak ukoliko padne šiitska teokratija u Iranu, nije neko o kome je njegova administracija ozbiljno razmatrala kao budućeg lidera zemlje.
„Čini mi se da bi možda neko iznutra bio prikladniji“, rekao je Tramp, dodajući da bi moglo imati smisla da iz vakuuma vlasti ispliva neko ko je tamo i ko je trenutno popularan.
Trampove izjave uslijedile su dok je u Bijeloj kući ugostio njemačkog kancelara Friedricha Merza, u okviru svog prvog susreta uživo s nekim stranim liderom otkako su SAD i Izrael pokrenuli rat protiv Irana.
Tramp je naglasio da želi izbjeći „najgori mogući“ scenario u kojem „neko preuzme vlast ko je loš koliko i prethodnik“.
„To se može desiti. Ne želimo da se to desi. Prođete kroz sve ovo, a onda za pet godina shvatite da ste postavili nekoga ko nije ništa bolji“, dodao je Tramp.
