Događaj je okupio poslanike i poslanice, predstavnike institucija, međunarodnih organizacija i civilnog društva, kao i učesnike iz regiona, sa ciljem razmjene iskustava i unapređenja politika rodne ravnopravnosti u političkom i izbornom procesu.

[elementor-template id="838363"]

Seminar je otvorila potpredsjednica Skupštine Crne Gore i kopredsjednica Ženskog kluba, Zdenka Popović, koja je u svom obraćanju istakla značaj rodnog pariteta kao jednog od ključnih pitanja savremenih demokratskih društava. Naglasila je da rodni paritet ne predstavlja samo pitanje ravnopravnosti, već i pitanje ukupnog kvaliteta demokratije, ukazujući na to da bez suštinske zastupljenosti žena i muškaraca nema ni istinski legitimnih i inkluzivnih institucija.

Popović je podsjetila da je Crna Gora u prethodnom periodu ostvarila određeni napredak, posebno u unapređenju zakonodavnog okvira i povećanju kvota za manje zastupljeni pol, ali i upozorila da formalni mehanizmi nisu dovoljni ukoliko ne budu praćeni dosljednom primjenom i promjenama u političkoj praksi i društvenim obrascima.

Foto: Skupština

„Napredak ne dolazi spontano. On zahtijeva sistemski pristup, političku volju i kontinuiran rad svih aktera, od zakonodavne i izvršne vlasti, preko političkih partija, do civilnog društva i međunarodnih partnera,” naglasila je.

Potpredsjednica Skupštine je posebno istakla ulogu političkih partija kao ključnih aktera u procesu ostvarivanja rodne ravnopravnosti, naglašavajući da od njihovih internih procedura i načina selekcije kandidata zavisi stvarni nivo učešća žena u politici.

Popović je zaključila da Skupština Crne Gore, kao zakonodavna institucija, ima posebnu odgovornost da predvodi ovaj proces, ne samo kroz donošenje zakona, već i kroz promovisanje vrijednosti jednakosti i inkluzivnosti u svom radu.

Šef Misije OEBS-a u Crnoj Gori, ambasador Jan Haukas, podsjetio je da ova godina nosi važan jubilej za Crnu Goru, jer slavi 20 godina od obnove nezavisnosti, uz 20 godina partnerstva sa OEBS-om – prvom međunarodnom organizacijom kojoj se zemlja prikjučila kao punopravna i ravnopravna država učesnica.

„Od 2006. godine, Crna Gora je postigla značajan napredak. Žene su vidljivije u javnom životu nego što su bile prije jedne generacije. Zakoni i strategije su na snazi, posvećenost je potvrđena. Istovremeno, paritet se u krajnjoj liniji odnosi na jednako učešće u donošenju odluka, gdje dalji koraci mogu nastaviti da jačaju inkluzivnost”, rekao je ambasador Haukas.

Dodao je da iskustvo širom OEBS-a pokazuje da ne postoji jedinstveni model za postizanje rodnog pariteta. „Međutim, ono što je jasno jeste da se to mora sprovoditi u parlamentima, vladama, lokalnim vlastima, političkim partijama i javnoj upravi. Rodna ravnopravnost nije samo pitanje pravednosti. Ona je od suštinskog značaja za bolje upravljanje, jače institucije i otpornije demokratije na svim nivoima društva. Jer svi imamo koristi kada se naši nacionalni talenti, u svoj njihovoj raznolikosti, koriste na najbolji način“, zaključio je ambasador Haukas.

Zamjenik šefa Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Rikardo Seri je naglasio da rodna ravnopravnost mora ostati u središtu naše demokratske i ekonomske budućnosti.

„Osnaživanjem žena i obezbjeđivanjem njihove sigurnosti u javnom životu oslobađamo puni potencijal naših društava. Evropska unija ostaje posvećena podršci Crnoj Gori na ovom putu“, rekao je Seri.

Foto: Skupština

Šef Odjeljenja za demokratizaciju ODIHR-a, Konstantine Vardzelashvili, istakao je da je rodni paritet suštinski element demokratskog upravljanja i da jednakost u političkom učešću ne smije ostati samo deklarativni cilj, te ukazao da trenutni nivoi zastupljenosti žena u parlamentima, iako predstavljaju napredak, još uvijek nisu dovoljni da bi se govorilo o stvarnoj ravnopravnosti.

„Rodni paritet nije simboličan cilj ili težnja, već zahtjev za konkretnim djelovanjem – on je novi demokratski standard i mjera kvaliteta demokratije“, poručio je Vardzelashvili.

Šef Odjeljenja za demokratizaciju ODIHR-a naglasio je da ostvarivanje ovog cilja zahtijeva sistemske i promišljene mjere, uključujući sveobuhvatne nacionalne analize prepreka, razvoj akcionih planova, unapređenje izbornog zakonodavstva i jačanje rodno osjetljivih institucionalnih praksi. Posebno je istakao ključnu ulogu političkih partija kao „čuvara ulaza“ u politički život, kao i potrebu da se rodni paritet integriše u sve faze izbornog procesa. Zaključio je da rodni paritet nije pitanje koje se tiče samo žena, već temeljno pitanje demokratije, te da ODIHR ostaje posvećen pružanju podrške državama u pretvaranju međunarodnih standarda u konkretne rezultate.

Predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost, Jelenka Andrić je kazala da današnja diskusija još jednom potvrđuje da rodna ravnopravnost nije dodatak demokratiji već da predstavlja test njenog kvaliteta. „Povećanje broja žena na pozicijama moći i odlučivanja nije važno samo zbog pravičnosti. Ono je korisno za cijelo društvo. Veće prisustvo žena znači bolje zastupanje njihovih interesa i prava, snažniji fokus na pitanja obrazovanja, zdravstva, brige o djeci i starijima, borbe protiv nasilja, ali i svih drugih tema koje oblikuju kvalitet života svake građanke i građanina“, poručila je Andrić.

Tokom obraćanja, Andrić je podsjetila na evropske i međunarodne standarde i pohvalila činjenicu da je u pripremi zakonsko rješenje kojim se predviđa da i Vlada Crne Gore mora imati najmanje 40 odsto žena. „Ako želimo evropsku Crnu Goru, onda moramo graditi i evropske standarde u raspodjeli moći. Ako želimo modernu Crnu Goru, onda žene moraju biti ravnopravno prisutne tamo gdje se odlučuje. Ako želimo pravednu Crnu Goru, onda paritet ne smije biti izuzetak — već pravac“, zaključila je ona.

U okviru seminara održane su tri panel diskusije. Prvi panel, „Rodni paritet u politici i izborima – Međunarodni standardi, dobre prakse i nalazi ODIHR-a”, bio je posvećen definisanju

pojma rodnog pariteta u skladu sa međunarodnim standardima, kao i njegovoj primjeni u zakonodavstvu, upravljanju izbornim procesima i praksama političkih partija.

Drugi panel, „Rodni paritet u politici i izborima – regionalna iskustva”, pružio je pregled iskustava država regiona, ukazujući na primjere koji su dali rezultate u unapređenju ravnopravnosti, ali i na izazove i ograničenja u onim sredinama gdje napredak nije ostvaren u željenoj mjeri.

Treći panel, „Strateški pristup za primjenu rodnog pariteta u nacionalnom kontekstu”, bio je usmjeren na definisanje prioritetnih narednih koraka za uspostavljanje koherentnog pristupa rodnoj ravnopravnosti, kao i na utvrđivanje početnih elemenata za sistemsko praćenje napretka u ovoj oblasti.

Poseban fokus stavljen je na značaj primjene Opšte preporuke CEDAW br. 40, koja rodni paritet definiše kao pravo i postavlja jasan cilj postizanja jednakog učešća žena i muškaraca u donošenju odluka. Istaknuto je da napredak u ovoj oblasti zahtijeva sistemski pristup, uključujući snažne pravne okvire, rodno osjetljive izborne i političke procese, kao i veću odgovornost političkih partija. Ovom prilikom je ukazano na važnost nedavnih izmjena izbornog zakonodavstva u Crnoj Gori, kojima je kvota za manje zastupljeni pol povećana na 40%, uz dodatne mehanizme za osiguravanje ravnomjernije zastupljenosti na izbornim listama.

Zaključeno je da rodni paritet predstavlja ključni element demokratskog razvoja, koji doprinosi većem povjerenju građana u institucije, kvalitetnijem donošenju odluka i inkluzivnijim javnim politikama. Takođe je naglašena potreba za kontinuiranom saradnjom između parlamenata, političkih partija, izbornih tijela i međunarodnih partnera u cilju daljeg unapređenja rodne ravnopravnosti.

Seminar je dio ODIHR-ovog vanbudžetskog projekta „Unapređenje izborne reforme na Zapadnom Balkanu” (2025–2028), koji pruža podršku korisnicima u sprovođenju izbornih preporuka i usklađivanju izbornih okvira i praksi sa obavezama OEBS-a, kao i drugim međunarodnim obavezama i standardima za demokratske izbore. Nadovezujući se na dvije prethodne faze projekta (2017–2025), projekat pruža ciljanu pravnu i tehničku pomoć u ključnim oblastima izbornog procesa, uključujući pravni okvir, izbornu administraciju, registraciju birača, kampanje i finansiranje kampanja, medije, kao i uključivanje nedovoljno zastupljenih grupa. Projekat dopunjuje osnovne ODIHR-ove aktivnosti posmatranja izbora i praćenja sprovođenja preporuka kroz strukturisano, kontinuirano i detaljno angažovanje sa institucijama i civilnim društvom. Projekat finansira Evropska unija, uz dodatnu podršku Norveške i Grčke