Kako iz povjerljivih izvora saznaje Bloomberg, zalivske zemlje pokušavaju da oforme široku koaliciju kako bi osigurale brzi diplomatski izlaz i spriječile regionalnu katastrofu koja bi mogla izazvati dugoročni šok na globalnom energetskom tržištu.
Iza kulisa, UAE i Katar vode utrku s vremenom kako bi unaprijedili svoje sisteme protivzračne odbrane. UAE je od saveznika zatražio sisteme srednjeg dometa, ali je situacija u Kataru daleko dramatičnija. Ova zemlja hitno traži pomoć u borbi protiv rojeva iranskih dronova, koji su se pokazali kao mnogo veća prijetnja od klasičnih balističkih projektila.
Prema internoj analizi u koju je Bloomberg imao uvid, zalihe katarskih presretačkih raketa za sisteme Patriot trajat će još samo četiri dana, uzme li se u obzir trenutni intenzitet iranskih napada.
Katar je do sada uspio oboriti dva iranska borbena aviona Suhoj Su-24, te je presreo sedam balističkih raketa i pet dronova. Iako iz katarskog ministarstva odbrane tvrde da su sve prijetnje neutralisane na vrijeme, zalihe se tope nezapamćenom brzinom. Iranski dronovi već su ciljali ključnu infrastrukturu, rezervoar vode u elektrani u Mesaieedu i energetsko postrojenje u Ras Laffanu.
Cijene plina skočile za 50 posto
Otkako su SAD i Izrael u subotu započeli operaciju „Epic Fury“ i udare na Iran, sukob je uvukao i zemlje koje su pokušale ostati neutralne.
Posljedice su već katastrofalne za globalno tržište. Katar je bio primoran ugasiti proizvodnju ukapljenog prirodnog plina (LNG) u najvećem izvoznom postrojenju na svijetu nakon napada iranskog drona. Ovaj potez je preko noći lansirao cijene plina u Evropi za više od 50 posto. Katarske procjene upozoravaju da nas očekuje još veći tržišni haos ukoliko pomorske rute ostanu blokirane do sredine ove sedmice.
U pokušaju da zaustave eskalaciju, predsjednik UAE-a Mohammed bin Zayed Al Nahyan i katarski emir Tamim bin Hamad Al Thani obavili su niz hitnih poziva s evropskim liderima, uključujući britanskog premijera Keira Starmera, francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i njemačkog kancelara Friedricha Merza.
Zanimljivo je da su mjesecima prije početka rata Katarani preko svojih veza, prvenstveno američkih izaslanika Jareda Kushnera i Stevea Witkoffa, pokušavali „omekšati“ Trumpovu administraciju. Zaljevske monarhije su nudile viziju post-sankcijskog Irana otvorenog za zapadni kapital, energetska partnerstva i investicije.
Ova ideja je u početku odgovarala Trumpovim instinktima, po uzoru na otvaranje naftne industrije Venecuele. Međutim, prevagnuo je pritisak Izraela, koji se pozivao na zajedničke sigurnosne interese i Trumpovu čvrstu doktrinu „mira kroz snagu“. Rezultat je ratni požar koji prijeti da proguta cijeli Bliski istok, a Kataru sat neumoljivo otkucava.
