Ona je kazala da taj plan zatvaranja svih preostalih pregovaračkih pogljavlja do kraja godine jeste ambiciozan, ali da smatra da je Crna Gora sada odmakla u evropskim integracijama više nego ikada ranije i da, ukoliko se ovakav tempo nastavi, postoji realna mogućnost da se taj proces uspješno privede kraju.
“Ono što ne treba miješati jeste tehničko zatvaranje poglavlja sa stvarnom implementacijom reformi koje država treba da doživi i koja u suštini treba da bude i cilj svih koraka u procesu pristupanja”, rekla je Vuksanović u intervjuu Agenciji MINA.
Prema njenim riječima, za tehničko zatvaranje poglavlja potrebni su kompromis i politička volja, dok sprovođenje suštinskih reformi zahtijeva mnogo dublje procese – da institucije postanu nezavisne, samostalne i oslobođene političkog pritiska.
“Da li je, uz nedostatak naše političke volje i mogućnosti da se naprave kompromisi, preambiciozno do kraja ove godine (zatvoriti preostala poglavlja)? Vrlo vjerovatno da je to preambiciozno, ali postoji realna šansa ukoliko budemo imali dovoljno jak pritisak i jaku podršku od Evropske unije (EU)”, navela je Vuksanović.
Upitana kako komentariše formiranje radne grupe za izradu Ugovora o pristupanju Crne Gore EU, ona je kazala da to vidi kao signal da EU „gura“ Crnu Goru u narednu fazu.
“To je zbilja sjajan moment za Crnu Goru, koji ona nikako ne smije da proćerda zbog nekih mogućih političkih neslaganja”, poručila je Vuksanović.
Upitana šta vidi kao najveće izazove koje Crna Gora mora da savlada da bi do kraja ove godine zatvorila sva poglavlja, a potom stremila ka članstvu u EU 2028. godine, ona je ocijenila da je politička kultura centralni problem, ali i administrativni kapaciteti.
„Ono što nam EU ne može nadomjestiti jeste unutrašnja politička kultura, koju čini mi se da suštinski nemamo. Bojim se da ćemo ulaskom u izbornu godinu pokazati još manje političke kulture i da ćemo, usljed trke za izbornim rezultatima, izgubiti fokus sa evropskih integracija, što bi bilo najgore za crnogorsko društvo“, navela je Vuksanović.
Ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler više puta je pozvao opoziciju i vlast da rade zajedno, sarađuju i postignu konsenzus oko važnih pitanja.
Na pitanje očekuje li da opozicija i vlast uvaže taj apel, Vuksanović je odgovorila da „misli da nećemo postići nacionalno jedinstvo oko određenih pitanja i da jedino možemo funkcionisati na terenu parcijalnih dogovora“.
Ona je dodala da je ulazak u EU jedinstven cilj građana, ali da nije sigurna da je to jedinstven cilj partija.
Odgovarajući na pitanje da li smatra da je obaveza vlasti da pokrene, a opozicije da prihvati dijalog i pokaže konstruktivan pristup, Vuksanović je kazala da je apsolutno saglasna da je uloga vlasti da pokrene takvu vrstu dijaloga u cilju pronalaska kompromisa.
Komentarišući najavu iz Demokratske partije socijalista (DPS) da neće podržati predloge Vlade dok se ne povuku sporni zakoni o unutrašnjim poslovima i o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, ona je rekla da razumije politički racio koji stoji iza takve odluke te stranke.
Oni, kako je kazala, pokušavaju da delegitimišu vlast i naprave određenu vrstu političkog pritiska.
„Mislim da će i opozicija taktizirati i voditi računa koliko daleko u tom opiranju da se ide, jer idemo u susret izbornoj godini“, rekla je Vuksanović, pojašnjavajući da vjeruje da će se, ne samo iz perspektive birača, već i iz evropske perspektive, vrlo pažljivo posmatrati koliko su obje strane doprinijele ostvarivanju ključnih ciljeva na putu ka što skorijem članstvu.
Ona je kazala da se potpuni prekid dijaloga sigurno ne može tumačiti kao pozitivan signal, zbog čega misli da će obje strane probati da balansiraju – „opozicija dokle može da zaustavi određene stvari, a vlast koliko može da gura određene stvari bez opozicije“.
„Mislim da obje strane moraju naći balans, ali vidjećemo koliko ćemo moći u tome da odmaknemo s obzirom na ono što mislim da najviše fali crnogorskoj političkoj sceni, a to je politička kultura“, dodala je Vuksanović.
Na pitanje da li bi EU mogla opet da pokrene jednu vrstu medijacije kako bi se riješila politička kriza u Crnoj Gori, ona je odgovorila da smo u fazi kad Unija ne želi da radi takvu vrstu direktne medijacije, „jer se onda ne može opravdati cijeli naš dosadašnji napredak“.
„Dakle, mislim da su oni već na terenu – „morate to riješiti sami“, a da se bave drugom vrstom mekog pritiska, preko određenih sastanaka sa određenim političkim grupacijama, možda i preko diplomatskog kora“, navela je Vuksanović.
Kako je dodala, takva vrsta pritiska, kao i uticaj na percepciju javnosti kroz poteze poput formiranja ad hoc radne grupe i slično, predstavljaju suptilne signale kojima EU nastoji da podstakne našu političku scenu i institucije da dođu do određenih dogovora.
„Mi treba da pokažemo da smo s razlogom prvi i da smo došli do ove tačke jer imamo određenu zrelost“, poručila je Vuksanović.
Upitana o sprovođenju reforme izbornog zakonodavstva, ona je rekla da je izborna reforma odličan teren koji je pokazao kakve su zapravo intencije opozicije i vlasti. Vuksanović je ocijenila da se nijesu pozabavili tim pitanjima iz prostog razloga što nikom od njih ne ide u korist da se prečiste birački spiskovi, ili da se profesionalizuje izborna komisija.
Upitana da li otvorene liste odgovaraju partijama, Vuksanović je kazala da to nikada nije bilo zamišljeno kao potpuno otvoreni sistem, već kao poluotvorene liste.
To bi, prema njenim riječima, bila pozitivna promjena za Crnu Goru, ali ne drastična.
„Suštinske promjene u izbornoj reformi uopšte se ne tiču otvorenih lista, već biračkog spiska, zakona o registrima prebivališta i boravišta i zakona o finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanji“, navela je Vuksanović.
Ona je dodala da je vrlo jasno da će izbori naredne godine biti održani prema starim izbornim pravilima.
„Nažalost, izborna reforma je pokazala na koji način zapravo naše reforme odmiču. Dakle, odradićemo ono što je minimum i što je tehnički potrebno da bi se određene stvari markirale kao završene, dok suštinske promjene neće uslijediti“, ocijenila je Vuksanović.
