Partije su ogledalo društva i oslikavaju standarde koji vladaju među ljudima, a sudeći po tome žene u Crnoj Gori nijesu poželjne u politici, ocijenila je nezavisna poslanica Jevrosima Pejović. Smatra da naročito mlade žene nemaju podršku za bavljenje politikom i susrijeću sa sa brojnim uvredljivim komentarima javnosti – kojima je i sama bila izložena.
,,Sjećam se jednog koji je otprilike glasio “Ti da što valjaš rodila bi dijete“ sada možete da zamislite bilo koju ženu koja je npr u procesu vantjelesne oplodnje, koja pokušava da dobije dijete, koja je imala je spontani pobačaj i pročita tako nešto, da li možemo da očekujemo da bude jaka i da se bori za svoje ideale“, kazala je Pejović.
Poslanice u Crnoj Gori nemaju zakonsko pravo na trudničko i porodiljsko odsustvo- to je problematizovala poslanica građanskog pokreta URA Milena Vuković, koja je upravo zbog toga odlučila da neće biti aktivna u parlamentu.
,,Jedna NVO je objavila istraživanje o aktivnostima poslanika/ca u Skupštini Crne Gore u kojem sam označena kao najmanje aktivna poslanica, iako su postojale dvije objektivne okolnosti – jedna je da sam ja svoj poslanički mandat dobila krajem juna prošle godine, da znamo da vanrednih zasijedanja prošle godine nije bilo i da sam se porodila u novembru i da sam narednih pola godine bila na porodiljskom odsustvu, koje sam sama sebi dala“, navela je Vuković.
Iako su zastupljene u Skupštini i Vladi, žene ne donose važne političke odluke, smatra savjetnica predsjednika Crne Gore Marija Vesković. Ipak, dodaje, ima institucionalnog napretka u njihovom podsticanju da učestvuju u procesima donošenja odluka.
,,Međutim, rekla bih da se u Crnoj Gori i dalje preliva taj uticaj patrijarhalnog društva koje je prisutno snažno prisutno u javnom prostoru, iako bi svi mi koji smo dio njega trebalo da se trudimo da razbijemo te stereotipe – ali je pitanje ko ih zapravo nosi i ko ih održava“, podvukla je Vesković.
Osim institucionalnih i patrijarhalnih prepreka, demokratizacija partija je na jako niskom nivou, upozorava istraživačica u Sociološkom centru Nikoleta Đukanović. Naglašava da ni usvojene brojne reforme suštinski nijesu promijenile realnost, kada je riječ o učešću žena u politici.
,,Na izborima 2016. žene osvajaju 23,3 odsto poslaničkih mjesta ni tada nijesu prešle ¼ parlamenta, na izborima 2020. situacija je još zanimljivija, jer ulazi samo 18 žena, odnosno 22,2 odsto. Tek kasnije tokom mandata te Skupštine taj broj raste na 27,16 odsto, ali dominantno jer muškarci odlaze na funkcije u izvršnoj vlasti pa ih zamjenjuje žena sa izbornih lista. Isto se dešava nakon izbora 2023“, precizirala je Đukanović.
I dok je procenat poslanica ostao isti – 27 odsto, dok se ne promijeni struktura moći i odlučivanja zastupljenost žena ostaće samo brojka na papiru, poruka je sa okruglog stola.
Komentari