Poslanik Milan Knežević u ime kluba DNP-a pitao je Ivanovića o mogućoj aneksiji Grenlanda i kako će se Crna Gora odnijeti prema tom pitanju u slučaju da Tramp pripoji taj dio SAD. Ovo, kako je kazao, pita jer je naša spoljna politika principijelna. Podsjetio je na to da je bivša vlast priznala nezavisno Kosovo, a nastavak te principijelne politike je bila i odluka da se u sukobu Rusije i Ukrajine, podrži Ukrajina.
„Pitam koja je razlika između Srbije i Ukrajine, kako Kosovo može da bude nezavisno, a Luganjsk i Donjeck dio Ukrajine. Koga mi po pitanju Grenlanda podržavamo, Dansku ili Donalda Trampa. Shvatio sam i da smo protiv Irana i da smo podržali integritet UAE iako ta zemlja ne učestvuje u ovom sukobu“, pitao je Knežević i najavio da će sljedeći put pitati i za Kubu.
Potpredsjenik Ivanović je kazao da je pitanje interesantno, ali u sebi sadrži teme koje Kneževiću u ovom trenutku odgovaraju.
„Mislim da ste malo preuranili da pitate za Kubu, a zakasnili da pitate za Grenland, jer se o tome priča već mjesecima i Danci i Grenland su se jasno izjasnili po tom pitanju. Razgovori su se vodili nekoliko puta, ali ne po pitanju teritorije, jer je Danska jasno odgovorila. To pitanje trenutno nije na dnevnom redu, ali smo tu stali na stranu Danske i EU“, kazao je Ivanović.
Što se tiče sukoba SAD i Irana, Ivanović dodaje da UAE nije strana u sukobu i zato su osudili napade na golfske zemlje.
„Podržavamo da se dođe do diplomatskog rješenja, jer taj sukob donosi globalno probleme. Pregovori su u toku i želimo da se postigne trajno mirno rješenje. Slično je i sa situacijom napada Rusije na Ukrajinu. Mi se opredjeljujemo prema našem nacionalnom interesu – pristupanju EU i vi to koliko sam razumio podržavate. To podrazumijeva prava, ali i obaveze, a jedna od tih obaveza je usklađenost sa evropskom bezbjednosnom politikom koju dosljedno sprovodimo. Treba osuditi svaki napad na suverenu državu koji nije proistekao iz poteza te države. Očekujemo da će do diplomatskog rješenja doći između Rusije i Ukrajine“, kazao je Ivanović.
Knežević je potom raspravu usmjerio na lični ton, komentarišući Ivanovićevu političku i vjersku prošlost.
“Ja sam mislio da ćete Vi biti episkop. Toliko ste bili religijski podsticajni i nadraženi da ste bili u nekom biblijskom zanosu, bili ste čedo crkve, pa sam očekivao da ćete biti jedan od episkopa SPC”, rekao je Knežević.
Crkva je 2020. dominantno uticala na politiku, pa bi se, kako je kazao, trebalo sjetiti tog zavjeta da se ne podrži nezavisnost Kosova.
Knežević se osvrnuo se i na najavu da će 21. maja u Podgorici nastupati Riki Martin, pa je izrecitovao i ironičnu pjesmu na taj račun.
“Bez tendera i bez roka, livin la vida loca, pjeva Riki iz sveg mozga kad već nije mogla Rozga, slavi Vlada 21. maj, samo da i ovo ne bude ej-aj, al neka i, neko šapne pjeva Riki bez rotkapne…”, recitovao je Knežević.
Ivanović je kazao da su se mnogi nasmijali, ali da Knežević sve manje izaziva osmjeha. Prostorno i vremenski je kaže neodređen i nesnađen, te da je bolji pjesnik nego političar.
Poslanik DNP-a je odgovorio da ga zanima kome je palo na pamet da bez tendera dođe u Crnu Goru i na šta će da se da tri miliona eura.
„Pjeva Riki Martin i dovodi muža, još kažu da će sve da bude džabe, a šta će da bude džabe. Pravo je pitanje da li Crna Gora zaslužuje neki mnogo pežorativniji naziv nakon ovoga“, kazao je Knežević.
On se osvrnuo da situaciju da pojedini djelovi Crne Gore traže pravo na samoopredjeljenje koje ova Vlada podržava, pa da to traže recimo Plav, Gusinje, Boka ili Pljevlja.
„Tad ne bi imali našeg Milojka Spajića, a onda ni Rikija Martina, ali takva nam je država i nadam se 2027. da će mnogo toga da se promijeni“, kazao je on i dodao da samo gleda kako se urušava Crna Gora.
Državu vode ljudi koji će sjutra da napuste Crnu Goru i to je najveći problem.
Poslanik DPS-a Andrija Nikolić je pitao Ivanovića o zabrinutosti koja je upućena sa sjednice tijela za stabilizaciju i pridruživanje Evropskog parlamenta i gdje je potvrđeno da se zakoni moraju usaglašavati sa EU praksom.
„Jasno je da je vaša vlada donošenjem dva zakona – o unutrašnjim poslovima i ANB-u dovela u pitanje kredibilitet u pristupnom procesu. Kako planirate da ispunite poglavlja i o vladavini prava, kada ste odstranili opoziciju iz tih procesa i hoćete li povući dva sporna zakona kako bi ste obnovili politički konsenzus na kojem insistira EK. Jasno je da nemate kapacitet za dvotrećinsku većinu“, pitao je Nikolić.
Ivanović je odgovorio da zakoni nijesu kontroverzni, već da su ih u DPS-u takvim predstavili.
„Imali ste primjedbne, ali kad većina nešto usvoji to je princip demokratije. Možete da se ljutite i to je možda opravdano, ali i pretjerano napuštati odbore, isključivanje iz daljeg procesa je pretjerano, a ono što smo čuli o tim zakonima jeste da nijesu usklađeni u određenim djelovima, ali na tome se radi. Poslat je predlog izmjena Evropskoj komisiji i ne znam zašto toliki otpor, koji je to strah od tih zakona? Šta će oni da proizvedu, od čega vi zazirete? Tačno je da je potrebna dvotrećinska većina za izglasavanje, ali svi poslanički klubovi su za EU i da li vi to najavljujete da nećete podržati izmjenu Ustava što je potrebno za EU integracije. Ako je tako recite jasno i glasno“, istakao je Ivanović.
Nikolić je kazao da je vješto izbjegnut odgovor na pitanje, i da se nijesu oni naljutili, već primili k znanju da se Vlada ne ponaša evropski i da joj nije potrebno usaglašavanje sa evropskim zakonima.
„Neće biti da stvar zavisi od DPS, ne možete prebacivati odgovornost na opoziciju. Zakoni se moraju usaglašavati prije usvajanja u parlamentu. Evropski partneri, kao i opozicija, NVO i udruženja pravnika su danima kritikovali taj proces. Nećemo glasati ni za jedan predlog ove Vlade dok ne popravite ono što ste iskreirali kao problem“, kazao je Nikolić.
Ivanović je odgovorio da je sada jasno da DPS neće podržati ustavne promjene neophodne ne samo za evropski put nego i za povlačenje sredstava u skladu sa reformskom agendom. Ocijenio je da će te promjene svakako biti usvojene, ali će DPS pokušati da usporiti taj proces.
