Oni podsjećaju da su još od prvog predstavljanja predloga izmjena ovih zakonskih rješenja brojni predstavnici civilnog sektora, stručne javnosti i veliki broj građana ukazivali na potencijalni prostor za zloupotrebe koji pojedine odredbe mogu otvoriti, posebno u dijelu koji se odnosi na veća ovlašćenja službenika, provjeru bezbjednosnih smetnji i sam nadzor nad radom bezbjednosnih službi.
“Upravo zbog toga, ovakvi zakoni ne mogu i ne smiju biti tema o kojoj se odlučuje ubrzano i bez temeljne rasprave. Naprotiv, riječ je o propisima koji zahtijevaju širok društveni dijalog, jer uređuju osjetljivo područje državne vlasti i zadiru u temeljna prava i slobode građana”, navode iz Građanske alijanse.
Dodatno zabrinjava, kako kažu, i način na koji se u javnosti interpretira komunikacija sa evropskim institucijama.
“Smatramo da se mišljenje Evropske komisije, pa makar bilo i u usmenoj formi kako je to i predstavljeno od strane dijela vladajuće većine, ne smije parcijalno citirati niti interpretirati na način koji može dovesti do konfuzije u javnosti ili stvoriti pogrešan utisak o stvarnom stepenu usklađenosti ovih zakona sa evropskim standardima”, kazali su iz Građanske alijanse.
Iz jučerašnjeg odgovora Delegacije EU u Crnoj Gori, prema njihovom mišljenju, jasno proizlazi da odredbe koje se odnose na zaštitu podataka u predloženim izmjenama zakona još uvijek nijesu u potpunosti usklađene sa pravnom tekovinom Evropske unije, posebno sa Opštom uredbom o zaštiti podataka (GDPR) i Direktivom o sprovođenju zakona (LED).
“Stoga, iz odgovora se zaključuje da iako su predstavnici crnogorskih institucija konsultovali Evropsku komisiju tokom pripreme ovih zakona, potpuna usklađenost do danas nije postignuta. Pored toga, u odgovoru koji potpisuje Delegacija EU naglašeno je da završna mjerila za Poglavlje 24 ne zahtijevaju od Crne Gore da mijenja Zakon o unutrašnjim poslovima niti Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, što je u suprotnosti sa onim što smo imali priliku da čujemo proteklih dana od strane predlagača pomenutih izmjena”, ističu iz Građanske alijanse.
U tom kontekstu, kako kažu, zabrinjavaju i poruke da se zakoni mogu usvojiti sada, a potom naknadno usklađivati sa evropskim standardima.
“Zakoni kojima se uređuje sektor bezbjednosti moraju od samog početka biti usklađeni sa principima vladavine prava, zaštite ljudskih prava i demokratske kontrole. Donošenje zakona uz pretpostavku da će se eventualni nedostaci naknadno ispravljati i zakonska rješenja dopunjavati predstavlja visokorizičan pristup, jer potencijalne zloupotrebe u ovom sektoru mogu prouzrokovati ozbiljnu štetu u veoma kratkom vremenskom periodu, dok bi eventualne posljedice po institucije i građane mogle biti dugotrajne”, ističu iz Građanske alijanse.
Takođe, ukazuju i na činjenicu da ni unutar same parlamentarne većine ne postoji jedinstven stav o pojedinim rješenjima i odredbama predloženih izmjena zakona.
“Ukoliko određena zakonska rješenja nijesu uspjela da obezbijede podršku ni unutar političkih subjekata koji ih predlažu, postavlja se legitimno pitanje kako se očekuje da šira javnost i stručna zajednica budu uvjereni u njihovu opravdanost i kvalitet”, navode iz Građanske alijanse.
U tom smislu, smatraju važnim za istaći i to da su pojedini naknadno predloženi amandmani, poput inicijative da se sastav Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji proširi uključivanjem predstavnika institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda i predstavnika Advokatske komore, predstavljali pokušaj da se ojačaju mehanizmi nepristrasnosti i institucionalne kontrole.
“Građanska alijansa smatra da bi se ovakvim i sličnim rješenjima moglo doprinijeti većem stepenu transparentnosti i povjerenja u postupke koji mogu imati posljedice po profesionalni status policijskih službenika, ali i po integritet bezbjednosnog sektora u cjelini. S tim u vezi, smatramo da bi dodatno trebalo razmotriti i mogućnost uključivanja predstavnika relevantnih organizacija civilnog društva u mehanizme kontrole ovog tipa”, navodi se u saopštenju.
Građanska alijansa poziva donosioce odluka da proces donošenja zakona koji uređuju sektor bezbjednosti učine transparentnim, inkluzivnim i zasnovanim na jasnim evropskim standardima.
“Crnoj Gori je neophodan profesionalan bezbjednosni sistem, ali jednako tako i snažni mehanizmi demokratske kontrole koji će spriječiti svaku mogućnost zloupotrebe”, kazali su iz Građanske alijanse.
Zakoni koji uređuju sektor bezbjednosti moraju, kako zaključuju, biti rezultat pažljivo vođenog procesa, jer jedino takav pristup može garantovati da bezbjednosne institucije istovremeno budu efikasne u zaštiti države i potpuno posvećene zaštiti prava svakog građanina.
