Plan rasta zasniva se na jasno definisanoj dinamici sprovođenja reformi, uz postepeno oslobađanje finansijskih sredstava na svakih šest mjeseci, u zavisnosti od nivoa ispunjenosti obaveza u pojedinačnim izvještajnim periodima. Krajem decembra 2025. godine okončan je treći polugodišnji period, nakon čega je Crna Gora dostavila izvještaj o realizaciji reformskih koraka – kako onih iz posljednjeg perioda, tako i obaveza prenešenih iz prethodnih ciklusa. Međutim, ni nakon trećeg izvještajnog perioda, nijesu u potpunosti ispunjene obaveze iz prva dva ciklusa.
„Rok za realizaciju obaveza iz prvog izvještajnog perioda prvobitno je bio decembar 2024. godine, a potom je produžen do februara 2025. godine. Uprkos dodatnom vremenu, Crna Gora je u okviru tog perioda ispunila svega sedam od ukupno 14 reformskih koraka, mada je u sopstvenoj procjeni tada čak deset ocijenila kao u potpunosti realizovane. U narednom polugodišnjem periodu završena su još dva od sedam preostalih koraka, dok su u posljednjem ciklusu realizovana dodatna tri. Drugim riječima, obaveze koje su prema prvobitnom planu morale biti završene prije više od godinu dana nijesu okončane ni nakon dva produženja roka i tri uzastopna ciklusa izvještavanja“, saopšteno je iz Centra za građansko obrazovanje.
Preciznije, od 14 reformskih koraka iz prvog perioda, do danas je realizovano 12, dok su dva i dalje neispunjena. Oba se odnose na oblast zelene tranzicije i u nadležnosti su Ministarstva energetike.
„Posebno je indikativan korak koji se odnosi na usklađivanje zakonodavstva sa Direktivom o obnovljivim izvorima energije (RED II). Vlada ga je još u prvom izvještajnom periodu ocijenila kao u potpunosti realizovan, dok je Evropska komisija od početka ukazivala da nedostaju ključni podzakonski akti i da proces usklađivanja sa pravilima EU nije završen. Iako su u međuvremenu usvojeni pojedini propisi i ostvaren određeni napredak, potpuna transpozicija direktive ni do danas nije završena. Da je prvobitna procjena bila preuranjena potvrđuje i činjenica da je Vlada u posljednjem izvještaju isti korak sama vratila u kategoriju neispunjenih obaveza, čime su potvrđeni ozbiljni nedostaci ne samo u realizaciji reformi, već i u sopstvenom sistemu praćenja i procjene napretka. Zbog specifičnosti reformi iz prvog izvještajnog perioda, konačni rok za realizaciju i povlačenje sredstava vezanih za ova dva koraka ostaje kraj 2026. godine“, stoji u saopštenju.
Iz CGO napominju da ni rezultati drugog izvještajnog perioda nijesu ohrabrujući.
„Od ukupno 11 reformskih koraka, Crna Gora je u predviđenom roku realizovala svega tri, dok su u narednom polugodišnjem periodu završena još tri. To znači da pet reformskih koraka i dalje ostaje neispunjeno. Kako rok za njihovu naknadnu realizaciju ističe nakon godinu dana, Crna Gora ih mora završiti do kraja ovog mjeseca kako bi izbjegla gubitak sredstava vezanih za njihove rezultate. Riječ je o više od 15 miliona eura, čija je isplata krajnje neizvjesna i direktno zavisi od sposobnosti institucija da u veoma kratkom roku uspješno okončaju zaostale obaveze“, naglašva se u saopštenju.
No, čak i ukoliko uspješno završi ove korake, Crnu Goru do kraja godine očekuje znatno ozbiljniji izazov.
„Treći izvještajni period bio je ujedno i najobimniji, sa ukupno 32 reformska koraka. Do danas ih je realizovano svega 14, što znači da preostalih 18 mora biti završeno do kraja godine kako bi se izbjegao gubitak sredstava vezanih za njihovu realizaciju. Reformskom agendom precizno su definisane institucije nadležne za sprovođenje svakog od 130 reformskih koraka. Primarnu odgovornost nose ministarstva, ali i uprave, agencije i druga tijela državne uprave. Posebno važnu ulogu ima i Skupština Crne Gore, koja, iako nije uvijek formalno navedena kao nosilac pojedinačnih obaveza, predstavlja nezaobilazan faktor u sprovođenju reformi koje podrazumijevaju izmjene zakonodavnog okvira i unapređenje procedura. Za realizaciju 25 trenutno neispunjenih reformskih koraka direktno je odgovorno ukupno 15 institucija i tijela. Među njima dominiraju ministarstva – njih 12, Skupština Crne Gore se pojavljuje kao odgovorna institucija kod dva koraka, a Agencija za zaštitu konkurencije i Specijalno državno tužilaštvo (SDT) za po jedan“, precizirano je u saopštenju.
Najveći broj neispunjenih obaveza nalazi se u nadležnosti Ministarstva javne uprave, koje je odgovorno za četiri reformska koraka. Po dva koraka su u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva energetike, Ministarstva finansija, Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i Ministarstva ekonomskog razvoja. Za po jedan reformski korak nadležni su Ministarstvo pravde, Ministarstvo saobraćaja, Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, kao i Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
„Pored institucija formalno određenih kao nosiocilaca pojedinačnih koraka, njihova realizacija u značajnom broju slučajeva zavisi i od koordinisanog djelovanja drugih organa i tijela, što dodatno potvrđuje potrebu za znatno efikasnijom međuinstitucionalnom saradnjom. CGO cijeni da sve ovo ukazuje da problem više nije samo dinamika reformi, već i sposobnost onih koji vode procesa da pouzdano planiraju, koordiniraju i prate sopstvene obaveze, kao i izostanak njihove odgovornosti. Pritom, vrijeme za korekcije se ubrzano smanjuje, dok rizik od trajnog gubitka evropskih sredstava postaje sve izvjesniji“, zaključuje se u saopštenju.
Komentari