Ekolog Vuk Iković naglašava da je voda u gornjem dijelu toka rijeke Morače čista i čak upotrebljiva za piće, za razliku od donjeg toka u koji se ulivaju otpadne vode.
„Sada kad pođete ovdje do Morače vidjećete da imate otpadne vode, da imate eksploataciju šljunka, da imate krivolov, da imate plastiku na obali i na riječnom dnu. Znači, to je i pritisak, to je i stres i neuoporedivo je, recimo, danas stanje riba u Morači i prije 20 i 50 godina. To je kao da poredimo dvije rijeke, a ne jednu istu rijeku u razmaku od 10 ili 40 godina. Vrijeme je da se dozovemo i da kažemo- ako pada broj riba u Morači to je isto kao da vam pada broj eritrocita u vašem organizmu i da su pastrmke pokazatelj kvaliteta te vode. I da vidimo čime smo mi to uzrokovali da nam toliko opada kvalitet te vode“, kazao je Iković.
Naglašava važnost park šuma koje su nekada oko Glavnog grada pravile zeleni štit. Upravo na tim prostorima zbog urbanizacije i požara strada šumska kornjača, koja je u Crnoj Gori strogo zaštićena vrsta.
„Neko je prije 60 godina imao viziju I rekao je- treba nam zeleni prsten oko Podgorice I napravio je bukvalno sa svake strane po jednu park šumu: Zlatica, Malo Brdo, Velje Brdo, Gorica, Tološka šuma, znači, sa svake strane grada imate park šume, Jedna od tih park šuma je Velje brdo koju sada urbanizuju. Jedan od indikatora tih šuma jeste šumska kornjača koja je jako ugrožena čak i kada prođe mali požar. Zašto. Zato što je kornjača jako spora, ne može da se sakrije, plamen kad je uhvati ona strada u opekotinama I to je pokazatelj koliko vam je zdravo stanište“, kazao je Iković.
Iković ističe da kod infrastrukturnih prjekata treba biti precizan, kako se dugoročno ne bi nanijele štete okolini.
„Mi bez rijeka ne možemo. Mi treba da se pod hitno posvetimo tome da stvarno Crna Gora dobije status destinacije sigurnih voda I da mi garantuje uprava, bilo gradska, bilo državna da je izvor koji je na kilometar odavde čist odnosno pitak I da mogu da pojedem ribu koju sam upecao u Morači i na Skadarskom jezeru i da država stane uz ljude koji brane rijeke, a ne da se ti ljudi bore I protiv eko kriminalaca i protiv države“, kaže Iković.
Svi oni koji, po riječima Ikovića, dozvoljavaju krivolov i ćute na urbanizaciju plaža, predstavljaju i direktne saučesnike u eko – kriminalu.
Komentari