Ipak, praksa pokazuje da sistem često ne funkcioniše onako kako građani očekuju. Dok jedni pokušavaju da zloupotrijebe osiguranje kroz lažne ili uvećane štete, drugi tvrde da osiguravajuće kuće otežavaju ili izbjegavaju isplatu odštete. Gdje je granica između opravdanog zahtjeva i prevare i na koji način građani mogu zaštititi svoja prava?
Ni Crna Gora nije imuna na zloupotrebe u oblasti osiguranja. Iako zakon jasno definiše šta predstavlja prevaru, u praksi se takvi slučajevi često teško dokazuju, ali se sve češće i otkrivaju.
„To je regulisano krivičnim djelom prevare u osiguranju iz Krivičnog zakonika Crne Gore. Za to djelo, prema stavu jedan, predviđena je kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine“, kazao je za RTV Podgorica, advokat Nemanja Stamatović.
Sudski vještak saobraćajno mašinske struke, Igor Radojević rekao je da tokom ranijih perioda često su fingirane saobraćajne nezgode koje se nijesu ni dogodile, dok su danas sve češći pokušaji prevara u kojima oštećeni nastoje da uvećaju materijalnu štetu.
Foto: RTV PG
Iako su zloupotrebe najčešće vezane za materijalnu štetu, sagovornici navode da su slučajevi lažiranja tjelesnih povreda rijetki, ali upozoravaju na prenošenje modela prevara iz regiona.
„Zabilježen je slučaj iz Slovenije, gdje je žena sebi amputirala ruku. Sumnja je izazvana jer je u bolnicu došla vrlo brzo, sa rukom na ledu, a rez je bio izuzetno precizan, zbog čega su ljekari posumnjali da nije riječ o nezgodi“, naveo je Radojević.
Građani često nijesu dovoljno upoznati sa svojim pravima, a potpisivanje dokumentacije bez detaljnog čitanja može dodatno zakomplikovati situaciju.
„Često postoji tanka granica između pokušaja prevare i stvarne nezgode, pa se dešava da osiguranje odbije štetu, nakon čega slučaj završava na sudu, gdje se utvrđuje da li je šteta zaista nastala“, istakao je Radojević.
Stamatović dodaje da postoji procedura u kojoj osiguranik može osporiti odluku osiguranja – najprije kroz prigovor komisiji, zatim mirnim putem pred nadležnim centrom, a na kraju i pred sudom, gdje se uključuju vještaci odgovarajuće struke.
Stručnjaci savjetuju da je najvažnije pravilno postupiti odmah nakon nezgode – dokumentovati sve činjenice i izbjegavati ishitrene odluke.
