To proizilazi iz odgovora koji je VDT dostavio nevladinoj organizaciji Institut alternativa (IA), u kome se ističe da „odbijanjem dostavljanja ovih informacija podnosilac zahtjeva nije onemogućen i nije ometen da doprinese javnoj debati na osnovu tačnih i pouzdanih informacija“. Iz Instituta alternativa tražili su od Vrhovnog državnog tužilaštva informaciju kako bi vidjeli čime pravdaju zahtjev za zaštitu zakonitosti u slučaju „Telekom“.
Vrhovni sud odbacio je 27. maja kao nedozvoljen zahtjev za zaštitu zakonitosti Vrhovnog državnog tužilaštva u predmetu poznatom pod nazivom „Telekom“, kojim je traženo preispitivanje odluke Vijeća Višeg suda. Riječ je o predmetu protiv osumnjičenih ranijeg šefa države Mila Đukanovića, advokatice Ane Đukanović, te Veselina Barovića, Olega Obradovića, Damjana Hoste i Tomaša Marvaia.
“Sud je zauzeo jasan stav da u konkretnom slučaju krivični postupak formalno nije ni započet, zbog čega nije bilo zakonskih uslova za podnošenje zahtjeva za zaštitu zakonitosti kao vanrednog pravnog lijeka”, navodi se u saopštenju Vrhovnog suda.
Dio javnosti ocijenio je da je neshvatljivo da Vrhovno tužilaštvo, na čijem je čelu Milorad Marković, zahtjevom Vrhovnom sudu staje na stranu osumnjičenog Đukanovića i ostalih, pokušavajući da izdejstvuje zastaru i prekid istražnih radnji.
Iz Instituta alternativa rekli su na mreži Facebook da je obrazloženje Vrhovnog tužilaštva kojim odbijaju zahtjev za slobodan pristup informacijama suproptno zakonu.
„Ne sjećamo se da se za 20 godina, koliko koristimo pravo na slobodan pristup informacijama, neki organ na ovaj način upuštao u procjenu naših motiva i potreba, suprotno zakonu i dobrom ukusu. Ovo je drugi u nizu odbijeni zahtjev, koji sadrži isto obrazloženje“, kazali su iz Instituta alternativa.
Kako se vidi u dokumentu VDT-a koji je objavio Institut alternativa, Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore, postupajući po zahtjevu za slobodan pristup informacijama, sprovelo je, na osnovu člana 16 Zakona o slobodnom pristupu informacijama, test štetnosti, cijeneći u prvom redu svrhu podnijetog zahtjeva za informacijom.
Kako se navodi, utvrđeno je da zahtijevana informacija u vidu kopije Zahtjeva za zaštitu zakonitosti u predmetu „Telekom“ od 13.maja 2026. godine, podnijetog od strane Vrhovnog državnog tužilaštva, nije zaista neophodna za ostvarivanje slobode izražavanja u oblastima kojima se bavi ova nevladina organizacija.
P“osebno je cijenjena činjenica da odbijanjem dostavljanja ovih informacija podnosilac zahtjeva nije onemogućen i nije ometen da doprinese javnoj debati na osnovu tačnih i pouzdanih informacija. Iz prethodnog se, kako se navodi, da zaključiti da tražene informacije nijesu bile zaista neophodne za ostvarivanje slobode izražavanja, te da njihovo uskraćivanje nije onemogućilo podnosioca u ostvarivanju njegovog prava“, navedeno je u dokumentu VDT-a.
Vrhovno državno tužilaštvo podiglo je zahtjev za zaštitu zakonitosti protiv rješenja Višeg suda u Podgorici u predmetu poznatom kao „Telekom“. Kako je saopšteno iz VDT-a, zahtjev je podignut na osnovu obrazložene inicijative Specijalnog državnog tužilaštva, no iz podgoričkog Višeg suda ranije su rekli da su u predmetu preduzimane procesne radnje koje prekidaju zastaru.
Krajem decembra 2011. godine otvorena je afera „Telekom“, ali do danas niko nije osuđen. Američka Komisija za hartije od vrijednosti (SEC) saopštila je prije 14 godina da ima dokaze da je bilo podmićivanja u Crnoj Gori i S. Makedoniji tokom privatizacije telekomunikacionih kompanija.
Početkom 2012.godine Komisija za hartije od vrijednosti SAD-a objavila je da je Dojče Telekom, navodno, preko svoje podružnice crnogorskim zvaničnicima u postupku privatizacije isplatio mito.
Spisi iz SAD su Crnoj Gori dostavljeni prije 11 godina.
Kupac crnogorskog Telekoma, kompanija Mađar Telekom koja je dio Dojče Telekom grupe, u decembru 2011. godine platila je kaznu od 95 miliona dolara kako bi izbjegla suđenje za korupciju.
Toliko su platili poravnanje sa američkom Komisijom za hartije od vrijednosti i berzu koja je ih je optuživala da su podmitili zvaničnike u Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori kako bi dobili posao.
U tužbi američke Komisije ukazivano je da su podmićivanje omogućila dva člana uprave crnogorskog Telekoma i advokatica, sestra jednog od vodećih funkcionera. U pitanju su četiri lažna konsultantska ugovora, preko četiri of-šor firme koje su agažovane navodno od Mađar Telekoma za konsalting ali su u stvari poslužile da bi se isplatilo mito kako bi mađarski investitor došao do željenog procenta vlasništva.
Dio javnosti odmah je u navodima američke komisije prepoznao Anu Đukanović, sestru ranijeg crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića. Ana Đukanović je kasnije tužila jedan broj medija koji su pisali da je ona „prva sestra“.
Postupak u SAD, pred njujorškim sudom, vođen je protiv trojice mađarskih direktora, ali je u kasnijoj fazi dio o Crnoj Gori obustavljen. Optužnica se potpuno bazirala na navodima o korupciji u Sjevernoj Makedoniji, gdje je takođe Telekom privatizovan na krajnje sumnjiv način. Postupak u SAD je, međutim, završen vansudskim poravnanjem.
Kada je prvi put otvoren slučaj „Telekom“, vrhovna državna tužiteljka bila je Vesna Medenica, koja je sada u zatvoru. Osuđena je pred Višim sudom na deset godina zatvora.
Tužilac u slučaju „Telekom“ bio je i Saša Čađenović, kojeg tužilaštvo tereti za stvaranje kriminalne organizacije i zloupotrebu službenog položaja.
Pod istim optužbama u pritvoru je i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, koji je na toj funkciji bio sedam godina, do 2022. godine.
Državni Crnogorski Telekom je 2005. godine prodat Mađar telekomu za 114 miliona eura.
Tadašnja Vlada premijera Mila Đukanovića manjinskim akcionarima je doplatila po 30 centi za akcije koje prodaju Mađar telekomu – ukupno tri miliona eura.
Komentari