Ona je to kazala na predstavljanju rezultata „Istraživanja o pravosuđu 2025 – Crna Gora“, organizovanom u okviru projekta EU4 Vladavina prava: Podrška kreiranju politika zasnovanih na dokazima o učinku pravosudnog sistema na Zapadnom Balkanu, uz podršku Evropske unije i Svjetske banke. Na događaju su predstavljeni ključni nalazi o percepciji i funkcionisanju pravosudnog sistema u Crnoj Gori, uz osvrt predstavnika pravosudnih institucija i međunarodnih partnera.
Pavličić je istakla da se efikasnost, kvalitet pravde i nezavisnost sudstva moraju graditi iznutra, kako bi rezultati tih procesa bili prepoznati u javnosti, jer od toga zavise povjerenje građana i vladavina prava u Crnoj Gori.
Govoreći o značaju istraživanja, predsjednica Vrhovnog suda kazala je da ono predstavlja važan alat za pravosuđe i sve aktere koji prate standarde vladavine prava Evropske unije, jer pruža objektivan uvid u efikasnost, dostupnost i nezavisnost pravosudnog sistema, ali i percepciju građana i stručne javnosti. Istakla je da pravosudni sistem sam ne bi imao ni kapaciteta ni potrebnu objektivnost za sprovođenje ovako opsežnog istraživanja, zbog čega rezultate vidi kao osnov za kontinuirano unapređenje sistema.
Naglasila je da sudstvo neće ignorisati kritike i negativne ocjene, već da će ih koristiti kao podsticaj za unapređenje rada i jačanje povjerenja javnosti. Kako je navela, unapređenja su potrebna kako unutar samog sistema, tako i kroz bolju komunikaciju sa institucijama i građanima koji od pravosuđa očekuju efikasnost i kvalitet.
Posebno je ukazala na potrebu proaktivnog djelovanja, kroz promjenu mentaliteta i podizanje svijesti, kako bi se smanjila potreba građana za dugotrajnim sudskim postupcima. Govoreći o efikasnosti sudova, ocijenila je da su očekivanja građana i privrede značajno porasla, te da više nije dovoljno samo povećavati broj riješenih predmeta. Kako je navela, jednako su važni kvalitet presuda, brzina postupaka,
kvalitet zakonskih rješenja, administrativni procesi i saradnja sa drugim institucijama i medijima.
Predsjednica Vrhovnog suda osvrnula se i na problem neujednačenog tumačenja zakona, ističući da kvalitetni propisi ne ostavljaju prostor za različitu primjenu. Ocijenila je da je potrebno intenzivirati stručni dijalog o sudskoj praksi, kao i da izvršna i zakonodavna vlast moraju imati realan uvid u manjkavosti postojećih zakonskih rješenja kako bi reforme bile zasnovane na argumentima i analizama.
Ukazala je i na nedovoljno korišćenje prava na besplatnu pravnu pomoć, ocjenjujući da postoji značajan prostor za unapređenje kroz edukaciju i bolju komunikaciju sa građanima. Najavila je i modernizaciju procesa i pristupa informacijama, uz snažniju edukativnu ulogu pravosudnih institucija.
Govoreći o nezavisnosti sudstva, Pavličić je istakla da je ključno stvarati ambijent u kojem će se svaki sudija osjećati nezavisno, kroz otvorenu razmjenu stručnih mišljenja, prihvatanje kritike javnosti, kontinuiranu edukaciju, lični moral i odgovornost. Dodala je da je neophodno regrutovati najbolji kadar, jačati etičke standarde i unapređivati interne procedure.
Reforme u pravosuđu moraju biti zasnovane na integritetu, odgovornosti i profesionalnoj ambiciji, a ne na izgovorima i odlaganju odluka, poručila je Pavličić.
Pored predsjednice Vrhovnog suda, panelisti na događaju bili su i vrhovni državni tužilac Milorad Marković, ministar pravde Bojan Božović, kao i predstavnici Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori i projekta EU4 Vladavina prava.
Komentari