Vlahović se pojavljuje u poslovnoj prepisci koja sugeriše moguće investicije u Crnoj Gori.
Mejl iz jula 2009. godine, poslat je Epstinu od strane Geralda G. Bartona iz američke kompanije Landmark Land Company.
Barton ističe Vlahovića kao pouzdanog posrednika za razvoj marina i nekretnina.
„Ostali smo u bliskom kontaktu sa političarima zemlje i posebno sa njenim ambasadorom, Miodragom Vlahovićem“, navodi Barton, a prenosi RTCG.
On dalje opisuje ručak sa Vlahovićem.
„Danas je ambasador odveo Douga i mene na ceremonijalni ručak prije nego što počne svoj ljetnji odmor i rekao sam mu za vaš koncept marine, vašu visoku kvalitetu i da ste čovjek od riječi. Odmah je predložio dva mjesta u Crnoj Gori; Bokokotorski veliki zaliv, ali ima dvije jedinice za izgradnju brodova i jedna od tih je preuzeta od strane Petera Monka i drugih, da izgrade marinu za mega-jahte. Drugu, koju vjerujem da je smatrao superiornom, još uvijek posjeduje vlada i misli da je dostupna.“
Barton dodaje da bi Vlahović bio zainteresovan za predstavljanje mogućnosti u Baru, koji vlada posjeduje i koji se može proširiti, te ističe Vlahovićeve veze u Hrvatskoj.
„Ambasador Vlahović će otići za Crnu Goru 3. avgusta, biće tamo mjesec dana i vratiti se u septembru. On je dobar, pošten, preduzetnički vladin službenik i ako želite da ga upoznate bilo u SAD-u ili u Crnoj Gori, molim vas recite mi i ja ću to organizovati“, navodi Barton.
U jednom dijelu objavljenih podataka, slovački diplomata Miroslav Lajčak, navodno je razmjenjivao poruke sa Epstinom i pominjao Đukanovića.
„Predsjednik Crne Gore očekuje našu posjetu“, napisao je Lajčak, koji je 2006. godine bio specijalni izaslanik EU za crnogorski referendum.
Epstin odgovara „možda bi trebalo da nađemo utočište za Donalda“. „Donaldu je slaba tačka Crna Gora“, naveo je Lajčak u odgovoru, uz osmjeh.
Ujednoj od poruka pominju i Pola Manaforta, koji je američki politički konsultant, a takođe je bio angažovan u Crnoj Gori za vrijeme referenduma.
Lajčak navodno šalje i sliku iz Crne Gore uz članak američke štampe Epstinu, uz poruku: „Rekao sam ti, Crna Gora je sjajna“.
U jednoj od poruka se vidi i da Lajčak pita Epstina kada može da posjeti Crnu Goru.
„Pozdrav iz Bratislave. Da li bi ti odgovarao prvi ili drugi vikend u novembru“, pitao je.“Samo da provjerim“, odgovorio je pokojni milioner iz SAD.
Poruke su, kako se može vidjeti, razmijenjene 2018. godine, a neke i 2019. godine. U jednoj od poruka, navodno, Epstin je pitao Lajčaka „je li on premijer ili predsjednik Crne Gore“.
„Predsjednik. Milo Đukanović“, naveo je Lajčak, vidi se u objavljenoj dokumentaciji.
U jednoj od prepiski navodi se da je „predsjednik Crne Gore sjajan momak“.
Đukanović je sinoć saopštio je da nije poznavao pokojnog Džefrija Epstina, niti sa sa njim ikad obavljao neposrednu ili posrednu komunikaciju.
„Zato, razumljivo ne mogu svjedočiti o vjerodostojnosti objavljenih Epstinovih razgovora, niti o njegovim eventualnim posjetama Crnoj Gori. Posebno žalim što ne mogu izaći u susret očekivanju pojedinih medijskih poslenika da odgovorim na pitanje kako je Epstin došao do zaključka da je “g-din Ðukanović sjajan lik”. Preporučujem im da, ako ga gdje sretnu prije mene, to obavezno provjere i da o njegovom stavu obavijeste javnost“, istakao je Đukanović.
Bivši slovački ministar spoljnih poslova, Miroslav Lajčak saopštio je da, nakon objavljivanja njegove komunikacije sa osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstajnom, napušta mjesto savjetnika slovačkog premijera Roberta Fica. Premijer Fico je najavio da će prihvatiti Lajčakovu ostavku, ali za njegove kritičare je rekao da dugo nije vidio “toliko licemerja”.
U okviru Epstinovih fajlova nalazi se i FBI Daily News Briefing od 6. juna 2024. Dokument predstavlja sažetak ključnih vijesti iz oblasti terorizma, kriminala, sajber sigurnosti, kontrarazuznavanja i međunarodnih odnosa, uključujući izvještaje o suđenjima, hapšenjima i političkim napetostima u SAD-u.
U dijelu o događajima Hudson Instituta, ističe se panel diskusija o strateškoj korupciji i ruskom uticaju u Evropi, gdje je Dragan Koprivica, izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT) iz Crne Gore, jedan od panelista zajedno sa ekspertima za sankcije i energetsku politiku.
Američko Ministarstvo pravde objavilo je milione novih dokumenata o osuđenom seksualnom prestupniku, sada pokojnom Džefriju Epstinu.
Riječ je o najvećem broju dokumenata koje je vlada objavila otkako je zakonom iz novembra 2025. naloženo njihovo javno objavljivanje.
Tri miliona stranica, 180.000 fotografija i 2.000 video-snimaka postalo je javno dostupno 30. januara 2026.
Objavljivanje je uslijedilo šest nedjelja pošto je Ministarstvo propustilo rok koji je potpisao američki predsjednik Donald Tramp, a kojim je naloženo da javno budu obelodanjena sva dokumenta iz dosijea Epstina.
Među najnovijim dokumentima su informacije o Epstinu dok je bio u zatvoru, izvještaj psihologa-vještaka o njegovoj smrti, kao i istražni zapisi o Gilejn Maksvel.
Njegova britanska saradnica i ljubavnica Maksvel osuđena je 2021. na 20 godina zatvora zbog trgovine djece u svrhu seksualne eksploatacije.
Objavljeni su i mejlovi koje je Epstin razmjenjivao sa poznatima.
Mnoge prepiske su vođene decenijama unazad i pokazuju koje veze je Epstin održavao dok je bio u zatvoru.
On je osuđen 2008. godine na Floridi zbog nuđenja seksualnih usluga 14-godišnjakinji, pošto je sa tužiocima postigao kontroverzni sporazum o priznanju krivice.
Umro je u avgustu 2019. godine dok je bio u zatvoru, pod optužbom u velikom broju slučajeva trgovine ljudima u svrhu seksualne eksploatacije.
Prema zvaničnoj verziji, on se u zatvoru ubio.
