Cijene energije će ove godine porasti za 24 odsto i dostići najvišu visinu od 2022. godine i početka rata u Ukrajini u uslovima snažnih šokova koji potresaju svjetska tržišta sirovina zbog rata na Bliskom istoku, navodi Svjetska Banka u najnovijoj prognozi.
Cijene sirovina u cjelini skočit će ove godine za 16 odsto, izračunali su u Svjetskoj banci, izdvojivši skok cijena energije i pojedinih strateških metala.
Napadi na energetsku infrastrukturu i poremećaji u pomorskom saobraćaju u Hormuškom moreuzu, kojim inače prolazi 35 odsto svjetske nafte u pomorskoj trgovini, pokrenuli su najveći šok u snabdijevanju naftom otkad se prate podaci, stoji u saopštenju Svjetske banke.
U takvim bi uslovima prosječna cijena nafte, marke Brent na londonskom tržištu mogla ove godine dosegnuti 86 dolara po barelu, procjenjuju u Svjetskoj banci. U 2025. iznosila je u prosjeku 69 dolara po barelu, pokazuju podaci Svjetske banke.
Prognoza se temelji na pretpostavci da će najteži poremećaji završiti u maju i da će se isporuke kroz Hormuški tjesnac postupno vratiti na predratnu liniju do oktobra, napominju u banci.
Ugroženo snabdijevanje hranom
Cijene vještačkih gnojiva skočit će pak u 2026. godini za 31 odsto, prognoza je Svjetske banka. Time će, navode, cjenovna pristupačnost pasti na najniži nivo od 2022. godine, što znači pad prihoda poljoprivrednika i prijetnju budućem urodu, objašnjavaju u Svjetskoj banci i navode da ako se sukob protegne na duži vremensko razdoblje, smanjeno snabdijevanje hranom i njeno poskupljenje mogli bi povećati broj ljudi koji pate zbog akutne nesigurnosti snabdijevanja hranom za 45 miliona, navodi Svjetska banka podatke Svjetskog programa za hranu (WFP), specijalizirane humanitarne agencije Ujedinjenih nacija.
Mračniji scenarij
Cijene sirovina mogle bi skočiti još i snažnije ako sukobi eskaliraju ili ako poremećaji u snabdijevanju zbog rata potraju duže no što se trenutno predviđa, upozoravaju iz Svjetske banke. Hormuz bi se, kažu, mogao u značajnijoj mjeri otvoriti za tranzit tek nakon drugog tromjesečja ove godine, bilo zbog rasplamsavanja sukoba bilo zbog logističkih izazova ili oba faktora. Problemi u prevozu mogli bi nakon toga zakočiti normalizaciju izvoza iz regije Persijskog zaliva sve do zadnjih mjeseci ove odnosno prvih mjeseci iduće godine.
Rasplamsavanje neprijateljstava moglo bi pak dodatno oštetiti ključna naftna i plinska postrojenja i smanjiti svjetske kapacitete za snabdijevanje naftom na srednji rok i do četiri odsto u odnosu na predratna očekivanja. U takvim bi uslovima prosječna cijena nafte u Londonu mogla ove godine dosegnuti čak 115 dolara po barelu, pokazuju prognoze SB-a.
