Socijalno-ljekarske komisije ponovo zasijedaju nakon zastoja izazvanog izmjenama pravilnika i reorganizacijom rada. U Ministarstvu socijalnog staranja tvrde da je proces stabilizovan.
„Dakle, pravilnik koji je mijenjan u decembru i u januaru zahtijevao je da unesemo određene nove dijagnoze, kako bismo ispratili upravo one potrebe koje postoje u javnosti. Tako da je došlo do kratkotrajnog zastoja, ali sad smatram da ćemo vrlo brzo riješiti stvari na način da se ostvari kontinuitet“, kazao je Damir Gutić, ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.
Tokom aprila radilo je pet komisija koje su obradile oko dvije i po hiljade zahtjeva. Najavljuje se i dodatno ubrzanje procedura.
„Norma zahtjeva je 250, ali isto tako smo pominjali da ukoliko se desi neki hitni slučaj koji treba da bude razmatran, preko tog broja smo dozvoljavali hitne slučajeve, tako da smo po 5 ili 10 zahtjeva išli preko toga. Dakle, u aprilu smo imali 2.500 zahtjeva. Obilazili smo gradove gdje imamo najveći broj zahtjeva i gradove gdje smo imali duži vremenski period u kojima nijesu zasijedale komisije.
Ministarstvo navodi da su izmjenama pravilnika proširena prava djece sa autizmom. Međutim, uvid u raniji pravilnik pokazuje da su djeca iz autističnog spektra već bila obuhvaćena postojećim pravima. Sve to otvara direktno pitanje: da li je problem u zakonima, ili u njihovom sprovođenju u praksi.
Slučaj porodice Sokolov pokazuje propuste u priznavanju prava na invalidnu
Dodatno, slučaj porodice Sokolov ukazuje na moguće poteškoće u primjeni propisa. Iako njihovo dijete ima dijagnozu, pravo na invalidninu nije mu priznato u prvom postupku, ali je sud nakon žalbe presudio u njihovu korist i naložio ponovno odlučivanje.
Foto: Žarko Sokolov/ RTV PG
„Nerazumijevanje institucija, njihovo neodgovaranje na mejlove, na naše pozive, želje da ta drugostepena komisija vidi naše dijete. Oni nijesu ni pogledali Pavla u tom procesu, već su donijeli istovjetno rješenje, odnosno koriste istovjetne rečenice i u drugostepenom zaključku. Ostvarivanje ovog prava ne znači samo novčanu nadoknadu“, kaže Žarko Sokolov.
Iz Ministarstva navode da se komisije oslanjaju na medicinsku dokumentaciju i da je moguće tražiti dodatna mišljenja, ali ne i da same vrše preglede. Međutim, ostaje nejasno kako je u konkretnom slučaju doneseno istovjetno rješenje bez dodatnih konsultacija stručnjaka i uz osporavanje dijagnoze koja je zvanično postavljena u Kliničkom centru Crne Gore.
„Ja bih naveo sastav te komisije – specijalista interne medicine, specijalista patologije, reanimatologije, neufrologije I zamislite predsjednik komisije oftamolog. Znači ni jedan od ovih specijalista koji su dali mišljenje, koji su negirali zvaničnu dijagnozu moga djeteta – ne spada u oblasti, odnosno u te specijaliste kojima mi vodimo našeg Pavla“, kazao je Sokolov.
Ministar Gutić pojašnjava da je moguće da u određenom momentu nema u toj komisiji i tog stručnjaka.
„Ali to nije problem da se prevaziđe, u smislu da kolege mogu uvijek pozvati nekoga ako im je potreban neko dodatno objašnjenje“, kazao je Gutić.
Uprkos mogućnosti traženja dodatnih objašnjenja, u ovom slučaju ona nijesu tražena, već je potvrđena odluka prvostepene komisije.
U međuvremenu, Upravni sud Crne Gore presudio je u korist porodice Sokolov, poništio rješenje Ministarstva i naložio ponovno odlučivanje, uz ocjenu da odluka nije bila zakonito obrazložena. Kao dugoročno rješenje, ministar najavljuje reformu jedinstvenog vještačenja invaliditeta, koja bi trebalo da unaprijedi transparentnost i ujednači praksu.
„Gdje više neće biti vještačenja invaliditeta samo na osnovu medicinskih indikacija, nego će biti vještačeno i u skladu sa modelom ljudskih prava, u skladu sa Konvencijom Ujedinjenih nacija“, kaže Gutić.
Dok se čeka potpuna reforma sistema, građani očekuju brže procedure i dosljedniju primjenu prava, posebno kada su u pitanju najosjetljivije kategorije, jer se izgubljeno vrijeme ne može nadoknaditi.
