Da li će okupljanje za zajedničkim stolom vlasti i opozicije uz posredovanje delegacije Evropske unije dovesti do pronalaženja kompromisa? Hoće li ponovo biti uspostavljen inkluzivan i konstruktivan dijalog? Naši evropski partneri vjeruju u to.
Za Radio-televiziju Crne Gore saopštavaju da su svi politički subjekti u otvorenoj i konstruktivnoj atmosferi izrazili spremnost da kroz inkluzivan politički proces rade na pronalaženju zajedničkih rješenja u oblastima od posebnog značaja za ispunjavanje obaveza Crne Gore u okviru njene evropske agende.
Poseban naglasak stavljen je na važnost obnove povjerenja među političkim akterima i očuvanja institucionalnog dijaloga kao ključnih preduslova za uspješan završetak pristupnih pregovora Crne Gore sa Evropskom unijom.
Jedan od prisutnih poslanik Bošnjačke stranke Jasmin Ćorović kazao je da je sastanak inicirao Satler i da je to bio pokušaj da se povrati poljuljano povjerenje između opozicije i vlasti.
„Gospodin Satler je na sebe uzeo tu ulogu posrednika. Ono što su zaključci sa sinoćnjeg sastanka jeste da postoji volja i sa strane vlasti i od opozicije da se sjedne i da se pokušava riješiti sve ono što je uzrokovalo smanjenje povjerenja. Sa druge strane, dogovoreno je da opozicija dostavi šta treba, zapravo teme koje treba obraditi i oko kojih se treba usaglasiti kako bi se prevazišli nesporazumi. Takođe dogovoreno je da se formiraju određeni timovi koji će raditi na dogovaranju tema između vlasti i opozicije, a sve sa ciljem kako bi se opozicija vratila u parlament u punom kapacitetu i kako bismo još brže radili na usvajanju, prije svega onih zakona koji se odnose na zatvaranje poglavlja u pregovaračkom procesu Crne Gore i Evropske unije“, kazao je Ćorović.
Smatra da je sastanak bio koristan, te da se nada da će se opozicija u parlamentu uskoro vratiti u punom kapacitetu.
Nezvanično saznajemo da će već tokom ove sedmice biti održan drugi sastanak na kome će se preciznije definisati ciljevi i najbolji model za postizanje kompromisa.
Politikološkinja Nevena Kovačević misli da je dijalog između vlasti i opozicije fingiran. Iskazuju ozbiljan nedostatak kapaciteta za jedan sveobuhvatan i smislen dijalog.
Podsjećamo, usvajanje izmjena Zakona o policiji i ANB-u početkom marta je izazvalo više satnu burnu raspravu u parlamentu.
Dok je opozicija upozoravala na mogućnost zloupotreba i špijuniranja građana, predstavnici Vlade i vladajuće većine isticali su da su reforme neophodne za modernizaciju sistema i napredak u pregovorima sa Evropskom unijom.
Prema informacijama analitičara Mila Popovića, zakoni o MUP-u i ANB-u mijenjaće se amandmanski.
Popović naglašava da je dogovoreno da zakoni o MUP-u i ANB-u ostanu na snazi, s tim što će se raditi naknadna amandmanska izmjena koja je u skladu sa GDPR-om, odnosno regulativom Evropske unije vezanom za lične, odnosno privatne podatke.
To je, kako kaže Popović, osjetljiva tema i jedno osjetljivo pitanje.
Popović podsjeća da glasovi Demokratske partije socijalista u parlamentu nisu neophodni za izmjenu najvišeg pravnog akta.
„Uslovno rečeno, parlamentarna većina ima mogućnost da bez četiri poslanika opozicije pored ovih dvadeset i tri glasa izmjene Ustav. Tako da smatram da postoji mogućnost da se radi o nekoj dubljoj političkoj pozadini. DPS jeste svakako značajan faktor i predvodnik, da kažemo, opozicije. Međutim, nisu neophodni što se tiče ustavnih izmjena“, ocjenjuje Popović.
Dok je opozicija upozoravala na mogućnost zloupotreba i špijuniranja građana, predstavnici Vlade i vladajuće većine isticali su da su reforme neophodne za modernizaciju sistema i napredak u pregovorima sa Evropskom unijom.
„Međutim, da li je potrebno po mom mišljenju intenzivirati i nastaviti reforme u sistemu bezbjednosti, svakako da jeste i ovi zakoni su negdje na tom fonu. Što se tiče ukupnog političkog efekta ovog sastanka, prije svega treba imati u vidu činjenicu da postoji dvotrećinska većina bez Demokratske partije socijalista. Njihov klub broji 16 poslanika, pa čak i kad tom broju pridodamo poslanike koji su izabrani na njihovoj listi, poput Nikole Janovića, koji je sada nezavisni poslanik, Mehmeta Zenke, koji je ispred Demokratske unije Albanaca, kao i tri poslanika SDP-a dobijemo broj 21. Recimo, ako bi tu dodali Miodraga Lakovića i HGI, odnosno Andrijana Vuksanovića, došli bismo do broja 23. Dakle, eto uslovno rečeno, parlamentarna većina ima mogućnost da bez četiri poslanika opozicije pored ovih dvadeset i tri glasa izmijeni Ustav. Tako da smatram da postoji mogućnost da se radi o nekoj dubljoj političkoj pozadini“, ocijenio je Popović.
Što se tiče stabilizacije prilika u Crnoj Gori, ne misli da će je biti skorije, jer se približavaju izbori i time se zahuktava i politički diskurs i plasiraju se različiti narativi.
„Ne očekujem stabilizaciju tog tipa. Podsjetiću da su izbori iduće godine u junu, tako da smatram da to neće značajno uticati na opšti politički diskurs i stabilizaciju prilika. Zastoj na evropskom putu izazvan od strane nas ne vjerujem da će se realno desiti, tako da smatram da eventualni zastoj na evropskom putu može biti izazvan od volje pojedinih država članica u nekom momentu. Da li u procesu pregovora, za što smatram da je manje vjerovatno, jer oni će uspješno zatvoriti sva poglavlja, ali smatram da će biti možda izazovnije da sve te države članice to i verifikuju u svojim parlamentima“, naglasio je Popović.
Comments