Zogović je naglasio da se ne slaže se sa stavovima da se o tim pitanjima treba razgovarati nakon učlanjenja Crne Gore u EU.
„Stoga smatram da u prvom kvartalu 2026. godine inicijativom više od 25 poslanika ili odlukom Vlade treba pokrenuti proceduru za izmjene i dopune Ustava. Ako je u julu 2011. godine takvu inicijativu moglo da preduzme 28 poslanika zašto to ne bi moglo da se uradi sada. Želim da vjerujem da za ovu proceduru imamo većinu i u Vladi i u Skupštini. Ako nije tako onda je to važna politička činjenica“, istakao je Zogović.
Parlamentarna većina se, kaže Zogović, do sada nije bavila tim pitanjem.
„Rezultat popisa je pokazao da u Crnoj Gori većina građana govori srpskim jezikom i smatram da je to samo po sebi bilo dovoljno da se pokrene dijalog po ovom pitanju, prvo unutar većine a nakon toga i šire. Smatram da više nema prostora odlaganju realnosti, a to je da srpski jezik treba definisati kao službeni u Ustavu. Koalicioni sporazum i takozvani barometar 26 to ne ograničavaju, jer ovo nije pitanje koje dijeli već nesporna potreba za otklanjanjem diskriminacije“, dodao je Zogović.
Podsjeća da je u martu na sastanku većine pokrenuo to pitanje.
„Premijer koji je predsjedavao tim sastankom pokazao je spremnost za dijalog na ove teme. Od tada je prošlo dosta vremena, a da nije ništa urađeno po ovom pitanju. Za DNP je ovo pitanje na vrhu političke agende i smatram da je krajnje vrijeme da se pokrene dijalog i da se o ovoj temi odrede svi u parlamentarnoj većini“, zaključio je Zogović.
