Adekvatno uređena oblast intelektualne svojine daje sigurnost onima koji stvaraju, da neće biti oštećeni, u bilo kojem njenom segmentu. To je jako važno, ne samo za građane Crne Gore već i one iz drugih zemalja, jer je zaštita intelektualne svojine osnovni preduslov ekonomskog i drugog razvoja jedne zemlje i iskaz posvećenosti Crne Gore pristupanju Evropskoj uniji. Poglavlje 7- Pravo intelektualne svojine Crna Gora je zvanično otvorila 31. marta 2014, a zatvorila na Međuvladinoj konferenciji u Briselu deset godina kasnije.
„U dijelu zakona moram reći da imamo u potpunosti harmonizovano zakonodavstvo sa svim direktivama i regulativama Evropske unije i imamo oko 30-ak zaključenih međunarodnih sporazuma kao i osam zakona koji uređuju oblast Intelektualne svojine među kojima su i zakon o autorskim i srodnim pravima, zakon o patentu, žigu, geografskim oznakama porijekla o dizajnu i slično i u tom smsilu u potpunosti imamo usaglašen normativni sistem u Crnoj Gori“, kazala je generalna direktorica Direktorata za tržište i konkurenciju, Jasna Vujović.
Pravo intelektualne svojine je pravo “svojine” nad individualnim stvarima. Iako neopipljiva u fizičkom smislu, ima sve karakteristike imovine. Može se kupiti, prodati, licencirati, zamijeniti, pokloniti, naslijediti. Država je definisala granice dozvoljenog i savjesnog postupanja u ovoj oblasti, ali još uvijek treba raditi na edukaciji građana koji nedovoljno razumiju ovo važno poglavlje.
„Inkorporiran je zaista značajan dio zakonodavstva EU, da kažemo pravne tekovine EU u domaćem zakonodavstvu i to je zaista bio ogroman posao za Ministarstvo ekonomskog razvoja, odnosno za Direkciju za intelektualnu svojinu koja se bavi ovom oblašću“, kazao je advokat Ibrahim Smailović.
Brojni su izazovi i u ovoj oblasti – Evropske smjernice daju prostor institucijama da stvaraju, ali i nameću obavezu da prate i usklađuju domaće zakonodavstvo.
„Ono što je jedan od najvažnijih aspekata čini mi se koji je doprinio tom pozitivnom ishodu, kada je u pitanju ovo poglavlje, jeste upravo usklađivanje Zakona o autorskom i srodnim pravima kao krovnog zakona, ne ustručavam se to da kažem, kada je u pitanju oblast intelektualne svojine u svakoj državi“, istakao je Smailović.
Sa tim je saglasan i gitarista Srđan Bulatović. Ističe da je u njegovoj profesiji, Crnu Goru na tom polju visoko pozicionirala Organizacija za zaštitu prava autora muzike.
„Meni je i te kako PAM pomogao kada smo sklapali kolega Darko i ja ugovore sa nekim značajnim izdavačkim kućama iz svijeta. Itekako nam je pravna pomoć PAM-a tu pomogla s jedne strane, a sa druge strane upravo te izdavačke kuće kada čuju da vam neko štiti muziku, da postoji agencija za zaštitu prava autora muzike u vašoj zemlji, malo drugačije razgovaraju sa vama i tu na jedan drugačiji način jer znaju da te organizacije štite svoje autore“, kazao je Bulatović.
U eri digitalizacije, kao nikad do sad, neophodno je zaštiti autorska i druga prava. Bez zaštite intelektualne svojine gotovo da ne možemo zamisliti kako bi funkcionisao svijet knjige, muzike, arhitektonskih rješenja, komunikacija. Budućnost nam nameće obavezu da se uhvatimo u koštac sa svim izazovima. Nije jednostavno jer tehnologija brzo napreduje.
„Mi imamo, s jedne strane, obavezu pružanja tehničke zaštite, da se smanji recimo konkretno piraterija ili neovlašćeno preuzimanje i korišćenje autorskih djela, bilo književnih, bilo naučnih, bilo muzičkih djela ili nekih drugih, a sa druge strane postoji obaveza države da obezbijedi efikasan mehanizam njihove pravne zaštite“, kazao je Smailović.
Jedinstveni mehanizam zaštite prava intelektuale svojine, u slučaju povrede, u Crnoj Gori je pred sudovima – Privrednom kao prvostepenom i Apelacionom kao drugostepenom. U posljednje vrijeme sve više je prisutno alternativno rješavanje sporova.
„Nekoliko godina, od ustanovljavanja Centra za alternativno rješavanje sporova, veliki broj slučajeva, recimo muzičkih autorskih prava, rješava se pred Centrom za alternativno rješavanje sporova, dakle to je jedan postupak mirnog rješavanja spora bez odlaska na sud, a uz učešće posrednika. I nije mali broj predmeta koji se rješava od strane ove kolektivne organizacije pred Centrom za alternativno rješavanje sporova. Međutim, postoje slučajevi kada se pokreće postupak pred sudom, kada se podnosi tužba, ali i pred sudom se ne mali broj sporova rješava sporazumom i zaključenjem sudskog poravnanja, međutim, nedovoljno razumijevanje ove oblasti da je zapravo intelektualna svojina, kao što je naša svojina nad nepokretnostima, nad vozilom. Prosto svako korišćenje neovlašćeno iziskuje plaćanje naknade njenom vlasniku“, istakao je Smailović.
Da bi sudovi imali što manje posla u resornom ministarstvu rade na edukaciji građana. Novi izazovi za Crnu Goru, u najvećoj mjeri, odnose se na brže širenje svijesti o intelektualnoj svojini kako bi u budućnosti bili spremni za sve izazove u ovoj oblasti, što je istovremeno vrlo značajno za evropsku perspektivu Crne Gore.
„Ministarstvo sprovodi brojne akcije koje su usmjerne na podizanje svijesti javnosti i naravno u saradnji sa svim drugim institucijama , takođe i sa Privrednom komorom kako bi na što bliži način približili mikro, malim i srednjim preduzećima. Sve benefite , Vlada je usvojila strategiju za intelektualnu svojinu“, kazala je Vujović.
Ipak, građani koje smo pitali ne razumiju dovoljno oblast intelektualne svojine. Nijesu ni upoznati da je Crna Gora napravila značajan iskorak u tom poglavlju. Oni upućeniji imaju ideju kako na jednostavan način približiti tu temu javnosti.
„PAM vrlo često organizuje razne seminare ne samo za muzičare nego i za pravnike, sudije i ljude koji se bave tim i itekako upoznaju javnost i svaki autor kada je u nekoj dilemi oko svoga djela kada ne zna što da uradi , da ne zna kakav sporazum da napravi, da li mu je dobar ili nije, itekako mu je tu kancelarija PAM-a da pomogne kako bi što bolji ugovor napravio sa izdavačkom kućom“, kazao je gitarista Bulatović.
Na izgled jednostavna, intelektualna svojina je složena oblast, počevši od registracije do njene primjene. Neophodno je posložiti kockice u cijelom lancu od strane carinske službe, efektivne prinudne primjene kroz građanske postupke, a nerijetko i krivične sudske postupke za prekršioce prava.
„Kada govorimo o četvrtom završnom mjerilu ono se ticalo administrativnih kapaciteta koji su neophodni za uspješno sprovođenje zakona u oblasti intelektualne svojine i pored Ministarstva ekonomskog razvoja, koje je centralna tačka u oblasti intelektualne svojine sa svoje dvije direkcije, a to su Direkcija za normativne poslove i međunarodnu saradnju i Direkcija za intelektualnu svojinu, bivši zavod za intelektualnu svojinu. Ključna institucija u ovoj oblasti su i Privredni sud, Državno tužilaštvo, Uprava policije, Uprava carina i Tržišna inspekcija“, navela je Vuković.
Tržišna inspekcija je, recimo, prošle godine u oblasti industrijske svojine imala 561 kontrolu i utvrdila 80 nepravilnosti. Da bi sve funkcionisalo u skladu sa evropskim standardima iz resornih institucija najavljuju strogo poštovanje pravila i sankcije.
„To će biti jedan veliki podstrek, jer konačno ima neko da razmišlja o njima. Pojavom PAM-a to se i te kako desilo a to se može samo razvijati i osnaživati sve više i više kroz pravila koja nam Evropska unija, odnosno Direktive koje postavljaju. PAM se prilagođava i PAM je jedan od najuglednijih kada je u pitanju Agencija za zaštitu prava autora muzike i na evropskom i na svjetskom nivou“, kazao je Bulatović.
Nepoštovanje prava intelektualne svojine, u nekim zemljama, proizvodi štete koje na mjesečnom nivou prelaze višemilionske iznose.
„U posljednje vrijeme u Crnoj Gori zbog aktivnog učešća, prije svega , organizacije za zaštitu autorskih prva taj broj, povreda je manji. Dakle, efikasno i pravovremeno se vrši zaštita autorskih muzičkih prava preko kolektivne organizacije. Takođe, treba istaći da u posljednje vrijeme imamo još nekoliko kolektivnih organizacija koje se bave zaštitom autorskog i srodnih prava pa imamo organizaciju za zaštitu prava fotografa koja je takođe inicirala određene postupke pred Privrednim sudom koji je, isključivo, nadležan za ovu vrstu prava“, naveo je advokat Smailović.
Dinamika razvoja intelektualne svojine veoma je važna u međunarodnim ekonomskim odnosima jer je to oblast koja spaja pravo i ekonomiju, ali i tehnologiju, politiku. Iz resornog ministarstva su nam kazali da su prošle godine registrovali 599 nacionalnih žigova i 2818 međunarodnih. Kad je riječ o patentima, prošle godine registrovano je šest nacionalnih i 153 proširena evropksa patenta, a deponovano 26 autorskih djela i predmeta srodnih prava.
U razvoju svjetske privrede prava intelektualne svojine postala su pokretači proizvodnje zahvaljujući stalnim inovacijama, a posebno iz oblasti digitalizacije, pa samim tim zaslužuju najveću moguću pažnju kod proučavanja međunarodnih ekonomskih odnosa. Sa četvrtom industrijskom revolucijom, koju karakterišu digitalizacija, brzi internet, vještačka inteligencija, razvoj „inteligentnih mašina” i „pametnih fabrika”, intelektualna svojina postala je sastavni dio ekonomskog razvoja.
