Kapitalne investicije nadmašile su rast neto javnog duga za 350 miliona eura u periodu 2020-2025, saopštio je državni sekretar u Ministarstvu finansija, Tarik Turković, u objavi na mreži X.
“Za države u razvoju, zaduživanje je sasvim normalno i korisno kada se novac uzima za kapitalne projekte koji grade infrastrukturu, bolnice, škole i energetske sisteme koji donose dugoročni rast i bolji život građanima. Loše je jedino kada se država zadužuje za tekuću potrošnju, odnosno plate, penzije i druge redovne rashode koji se brzo potroše bez stvaranja nove vrijednosti”, kazao je Turković.
Kako navodi, opozicija i dio analitičara svakodnevno upozoravaju na ‘katastrofalno zaduživanje’ i spominju milijarde novog duga kojim svjesno stvaraju narativ ‘uništene ekonomije’. Međutim, Turković tvrdi da stvarni podaci pokazuju drugačiju sliku.
“Od 2020. do kraja 2025. godine Crna Gora je kumulativno kroz kapitalni budžet realizovala oko 1,2 milijarde eura investicija u infrastrukturu, energetiku, zdravstvo i obrazovanje. U istom periodu neto javni dug (bruto dug minus depoziti) porastao je za svega 847 miliona eura – sa 3,536 milijardi na 4,383 milijarde eura, a ne 2-3 milijarde kako mnogi kažu”, navodi Turković.
Od početka primjene programa Evropa sad pa nadalje, država se, kako kaže, zadužuje za tri stvari: refinansiranje starih, dospjelih obaveza (u periodu 2020–2025. otplaćeno je oko tri milijarde eura ranijih dugova), finansiranje kapitalnih projekata i stvaranje fiskalne rezerve.
“Znači, neto povećanje duga je manje za preko 350 miliona eura od realizovanih kapitalnih investicija. Ovo pokazuje da Crna Gora, uprokos izazovima, vodi odgovornu fiskalnu politiku. Podaci su javni i jasni – a mislim da je došlo vrijeme da ih koristimo umjesto spinova”, ističe Turković.
Priznaje da niko ne može reći da smo u Crnoj Gori zadovoljni kapitalnim investicijama za ovaj period, ali one tek sada ozbiljnije dolaze jer ulazimo u završnu fazu pristupanja EU, što, prema njegovim riječima, donosi nove standarde, fondove i potrebu za modernom infrastrukturom.
“Ođe je samo precizno razjašnjena razlika između odgovornog zaduživanja za budućnost i rasipničke tekuće potrošnje kako neki žele to da predstave javnosti”, zaključio je Turković.
